Kriza počela nagrizati i plastiku

Kartice se još održavaju na životu iako posjedovanje 'kreditne' plastike nije jeftino: godišnji im je trošak stotinjak kuna. No banke njihovu uporabu domišljato potiču. Najnoviji su mamac za korisnike - kartice na rate.

piše Gordana Gelenčer
[email protected]

I plastika je, čini se, u krizi. Dok su posljednjih godina i kreditne i debitne kartice doslovno bujale, njihov je broj prošle godine (posljednji su podaci Hrvatske gospodarske komore za rujan 2008.) u odnosu na 2007. čak 224 tisuće ili otprilike tri posto manji. Recesija, očito, uzima danak. Naime, potkraj rujna prošle godine ukupno je kružilo osam i pol milijuna kartica, što je nešto manje od šest kartica po zaposlenome, jednako kao i preklani. Prije tri-četiri godine taj je omjer doslovno skakao, a sada stoji u mjestu. Prema HGK-ovim podacima gotovo je 77 posto debitnih, dakle onih koje potrošeni iznos odmah skidaju s računa. No i s pojavom krize i zavirivanjem recesije u kućne proračune kartice se još održavaju na životu iako posjedovanje 'kreditne' plastike nije jeftino - godišnji je trošak (upisnina, članarina) stotinjak kuna. No banke su i prije ulaska u recesiju sve češće uskakale s promotivnim akcijama, pa je prva godina najčešće besplatna. Poslije se, u različitim paketima tekućih računa, troškovi za kartice dijele na cijelu godinu, pa je naknada podnošljiva. Najnoviji su mamac za korisnike - kartice na rate. Bilo da su debitne bilo kreditne, klijentima omogućuju da trošak kupnje automatski rasporede na željeni broj mjesečnih rata, najčešće do godinu dana.

Blago usporavanje

Gotovo polovicu kartičarskog tržišta drže dvije najveće banke, Zagrebačka i Privredna, odnosno PBZ Card. Iako u obje kuće tvrde da se planovi manje-više ostvaruju, ipak se iz odgovora može iščitati blago usporavanje rasta tog tržišta.
U Zabi kažu da obje vrste kartica, i debitne i kreditne, rastu umjerenim tempom, pri čemu se povećao oprez u odobravanju novih limita revolving kredita po karticama. No građani su i dalje zainteresirani za nove usluge, pa ne osjećaju veći pad u priljevu novih korisnika, tvrde. Sličan je trend, kažu, i u ukupnom prometu, koji je zasad nadomak razini u istom prošlogodišnjem razdoblju. Razlog je, vjerojatno, što potrošnja putem kartica i kartičnih kredita pokriva uobičajenu, svakodnevnu kupnju prehrambenih proizvoda, odjeće ili potrošne robe manje dugoročne vrijednosti (manji iznosi pri kupnji namještaja, pokućstva, bijele tehnike), tumače u Zabi.

Uz to u posljednjem su se desetljeću promijenile navike načina plaćanja, pa je danas sve manje zastupljena gotovina, bez obzira na to želi li korisnik da trošak kupnje tekući račun tereti odmah ili uz odgodu. Gotovina se u plaćanju zadržala u ugostiteljstvu i kupnji osnovnih životnih namirnica, za sve drugo rabe se debitne, charge, kreditne kartice. 'To je navika zbog koje se građani ne moraju nužno zaduživati. Zbog rasprostranjene kartične mreže sve češće upotrebljavaju kartice jer je taj način plaćanja mnogo lakši od plaćanja gotovinom', objašnjavaju u banci.

Privlačna ušteda

Kartice, kojih se većina ne odriče ni u krizi, popularne su zbog različitih promidžbenih akcija zbog kojih je takva kupnja isplativija od gotovinske. U banci kažu da je to strategija privlačenja novih korisnika, ali i onih koji ne rabe cijelu kartičarsku paletu. U PBZ Cardu kažu da uvijek početkom godine zbog uobičajenih sezonskih oscilacija bilježe pad potrošnje - ove godine ipak nešto više nego prijašnjih godina, na što je prilično utjecalo i ukidanje rada trgovina nedjeljom. Ukupni je promet u prva dva mjeseca 2009. sva tri kartična brenda - Mastercard, American Expressa i Vise - tek nešto niži od prometa u istom lanjskom razdoblju, kao i broj novoizdanih kartica početkom godine. Da bi privukli nove klijente, pripremaju različite akcijske pogodnosti pri učlanjenju. Trenutačno se najviše traži American Express, i to među korporativnim klijentima, a građani najradije rabe Visu i Mastercard, i to revolving kartice. U Raiffeisen banci nisu otkrili podatke ni kretanje broja kartica, no kažu da su zbog većih pogodnosti jednako popularne i debitne i kreditne. Naime, i jedne i druge nude mogućnost kupnje na rate na mnogim prodajnim mjestima diljem Hrvatske. I to bez dodatne dokumentacije, bez instrumenata osiguranja i bez naknade, uz kamate od jedan posto na mjesec. Klijenti sami biraju broj rata (od dvije do 36) i vrstu kartice (debitne ili kreditne) prilikom svake kupnje. Oni koji svoja redovita primanja usmjeravaju na račun u RBA i zadovoljavaju uvjete za odobrenje Mastercarda i Visa revolving kreditne kartice do 31. ožujka ove godine banka nudi odobrenje kartice bez plaćanja upisnine u prvoj godini uporabe, što je ušteda od 100 kuna po kreditnoj kartici.

Usklađivanje podataka

Ni u Hypo-Alpe-Adria-Banci nemaju točne podatke o karticama jer joj je nedavno pripojena Slavonska, pa se podaci tek usklađuju, no ipak kažu da nisu primijetili velike promjene u obujmu uporabe kartica. Doduše, nema ni naglog rasta broja zahtjeva za izdavanje novih iako one istim tempom rastu godinama, tvrde u banci. Nove klijente, poput drugih banaka, privlače i povremenim akcijama poput one koja je još u tijeku - do 30. travnja ove godine traje ‘Mudro uokvirena štednja’, štednja na šest mjeseci uz fiksne kamate od šest posto, a ako klijenti oroče više od 50 tisuća eura na dar dobivaju karticu Mastercard Gold uz besplatnu upisninu i članarinu za prvu godinu uporabe. S paketima računa Beta, Gama i Delta klijenti mogu dobiti Visu Classic i Mastercard revolving karticu bez upisnine. 
U Erste&Steiermärkische banci kažu da unatoč recesiji kartice ne odumiru. Potkraj veljače u portfelju su imali otprilike 716 tisuća izdanih kartica, što je čak osam posto više nego u istom lanjskom razdoblju Većina ih je odobrena građanima, a samo 22 tisuće u vlasništvu su korporativnih klijenata. Omjer debitnih i kreditnih prati tržišni trend, pa je kreditnih samo sedmina, nešto više od 71 tisuće. Kako je početkom godine centraliziran cjelokupni dio poslovanja kreditnim karticama u sklopu jedne članice Grupe, Erste Card Cluba, u banci se sada izdaju samo debitne kartice.

Fleksibilni instrument

Među najpopularnijima su Maestro i Visa Electron, vezane uz tekući odnosno kunski štedni i devizni račun klijenta. Prednost je debitnih što, primjerice, na bankomatima cijele grupe, dakle u sedam europskih zemalja, klijenti mogu podići gotovinu bez ikakve naknade, neovisno o vrsti valute. Mladima je namijenjena kartica Erste Club Maestro, vezana uz žiroračun. Tom svojevrsnom članskom iskaznicom korisnici ostvaruju i mnoge popuste pri plaćanju. Visa Electron, kartica kunskog štednog, deviznog i žiroračuna, klijentima je zanimljiva jer se uz jedan račun veže više valuta, pa klijenti mogu rabiti sve, neovisno o tome kojom se plaća. Poslovni klijenti najčešće odabiru Mastercard Business debit, karticu vezanu uz poslovni račun obrtnika, tvrtki, slobodnih zanimanja, no u određenim je krugovima popularna i B2B co-branding kartica, razvijena u suradnji s Holcimom Hrvatska za kupce njiegova cementa, betona i agregata. Riječ je, kažu, o fleksibilnom financijskom instrumentu koji kupcu omogućava kupnju uz plaćanje na odgodu i uz odabir postotka otplate u rasponu od 30 do 100 posto na mjesec, prema trenutačnoj likvidnosti korisnika. Kako banka izdaje samo debitne kartice, tvrde da nema promjene u navikama potrošača s obzirom na krizu. U prva dva mjeseca čak je zabilježeno više transakcija (otprilike šest) nego u isto vrijeme lani. Taj porast u banci objašnjavaju uporabom debitnih kartica u svakodnevnom životu, kupnji hrane, goriva, osnovnih potrepština… karticama umjesto gotovinom. Upravo su zato u banci uvjereni da trenutačna kriza neće promijeniti potrošačke navike uporabe kartica. 

Zasićeno tržište

OTP banka u portfelju uglavnom nudi kartice Visa grupe, debitne, kreditne, revolving, no najčešće se rabi Visu Electron (njome se obavi 70 posto kupnje i 93 posto podizanja gotovine). Ti se odnosi, kažu, nisu mijenjali. U siječnju je zabilježila pad kartičnih transakcija u odnosu na lanjski prosinac, no to je, kažu ondje, uobičajeno zbog potrošačke groznice u vrijeme božićnih blagdana i novogodišnjih praznika. Broj novih kreditinih kartica u siječnju i veljači nešto je manji nego lani u isto doba (rasle su uglavnom Visa Classic, zbog akcijske kupnje na rate), baš kao i debitnih. To, među ostalim, tumače i zamjenom kartica (stare Maestro zamijenjene su novim karticama Visa Electron). Iako je recesija stigla i u Hrvatsku, ove godine banka namjerav proširiti kartičnu paletu proizvoda. Upravo je u tijeku i akcijska ponuda Visa Classic na rate bez troškova upisnine i članarine kao i akcija ugovaranja kartice Visa Business Elektron, također bez troška članarine u prvoj godini uporabe.

U bankama koje se tek znatnije probijaju na kartičarsko tržište broj novih kartica mnogo više raste. Tako su u Imex banci, koja je kreditne kartice uvela tek početkom 2008., nove kartice lani porasle 30 posto u odnosu na godinu prije, a broj transakcija čak 53 posto. No ipak je početkom ove godine primijećen pad prometa po kreditnim karticama, a debitne su se rabile jednako kao lani u ovo doba, kažu u banci. Novih zahtjeva nema previše jer je kartično tržište već prilično zasićeno, a pokušaj dobivanja dodatne kartice prolazi samo kreditno sposobnim klijentima, objašnjavaju. Za klijente Imex banke trošak po kartici minimalan je jer za Mastercard ne obračunava ni upisninu ni članarinu, a kamate za revolving kredit ne odskaču previše od onih na nenamjenske kredite. Ako pri tome klijent sve svoje kartične troškove otplati u cijelosti, ne plaća nikakvu kamatu. Inače, kamate su 12,5 posto (za nenamjenske su od 9,75 do 11,5 posto, uz plaćanje naknade za obradu kreditnog zahtjeva). Kako revolving nema dodatnih troškova, klijentima je jednostavnije i jeftinije rabiti karticu, poručuju iz banke.

Ispuhana potražnja

Podravska banka nudi dvije kartice, debitne Maestro i Visu Electron, kreditne Mastercard Standard i Gold te Mastercard Corporate. I u toj banci tvrde kako potražnja za karticama raste. Lani su ih izdali sedam posto više nego godinu prije, uglavnom Mastercarda za građane, potražnja za karticom Corporate porasla je čak 21 posto, dijelom i zato što banka nove kartice nudi bez naknade i članarine za prvu godinu uporabe.  ‘Plastika’ je, nedvojbeno, promijenila svakodnevni život čovjeka. Ne samo zato što ne moramo razmišljati koliko nam gotovine u određenom trenutku treba, nego i zato što smo naviknuli da uskače i onda kada uopće nemamo pokrića ni u lisnici ni na računu. Recesija će, sigurno, promijeniti neke navike. No iako se potražnja za novim karticama pomalo ispuhala, stare ćemo sigurno 'raubati' dok se ne izližu - ako ni zbog čega drugog onda zato što će banke domišljato nuditi nove načine uporabe ne bi li (u vremenima kad se smanjuju krediti, posredno i zarada od kamata) donekle zadržale razinu prihoda od različitih naknada. Kupnja na rate već sada ima velik broj poklonika, a najavljuje se još novosti.