Kriza tjera Amerikance da rade besplatno

Uz stopu nezaposlenosti na najvišoj razini u proteklih 20 godina, sve više Amerikanaca odlučuje se na rad bez plaće dok ne pronađu posao, no stručnjaci baš i nisu sigurni rade li to zbog predanosti poslu ili iz očaja. Ljudi rade bez plaće dok traže posao da bi svoje životopise obogatili novim iskustvima i vještinama, tvrde stručnjaci.

No, drugi upozoravaju da poslodavci mogu tako iskoristiti nezaposlene te da je nezakonito da kompanije ne plaćaju svoje radnike.Jedna od 14,7 milijuna nezaposlenih Amerikanaca, 22-godišnjakinja Dana Lin, izgubila je posao u marketingu jedne tehnološke kompanije blizu San Francisco-a još u travnju i otad radi bez plaće otprilike pet sati tjedno za Internet kompaniju Jobnob.com."Svaka kompanija dobiva na tisuće molbi za svaki posao, i shvatila sam da moram raditi na svojoj primamljivosti za poslodavce", kaže Lin, s diplomom Cornell sveučilišta. Otkad je izgubila posao, neuspješno se kandidirala za otprilike 50 radnih mjesta. "U nekim slučajevima kompanije mogu ostvariti korist od neplaćanja radnika. No, lijepo je da se mogu s nečim zaokupiti te da moru reći potencijalnim poslodavcima kako ne provodim cijeli dan uzalud nego zaista nešto radim", navodi Lin.Ne samo da nezaposleni rade besplatno. Od nekih zaposlenih ljudi šefovi su zatražili da nastave raditi bez plaće.

British Airways prošloga mjeseca zatražio je od zaposlenika u Britaniji da dobrovoljno rade do mjesec dana bez plaće. Neke kompanije, kao i gradske uprave i vlasti saveznih američkih država djelatnike su poslali na neplaćeni odmor, no neki zaposlenici i dalje dolaze na posao kako ne bi imali velike zaostatke u poslu ili zato što se brinu da ne izgube radno mjesto.Potpredsjednik Instituta za ekonomku politiku u Washingtonu Ross Eisenbrey upozorava da ljudi mogu volontirati za neprofitne udruge i vladu, no nezakonito je kad kompanije ne plaćaju radnike.

"To nije samo loša ideja, nego je to nezakonito. Zakon kaže da kompanije ne mogu dopuštati zaposlenicima da rade za manje od minimalne plaće", poručuje Eisenbrey. Ističe i da što je više očajnika, to će oni više pribjegavati stvarima poput neplaćenog rada da bi se učinili primamljivijima potencijalnim poslodavcima. "Kratkoročni izgledi za većinu nezaposlenih vrlo su loši. Neće im biti mnogo bolje ako rade na crno ili bez plaće", tvrdi Eisenbrey.Madeline Laurano, analitičarka u konzultantskoj tvrtki Bersin and Associated smatra da je taj recesijom potaknuti trend besplatnoga rada dobar način da kompanije stvore 'dotok talentiranih ljudi' iz kojeg će birati zaposlenike jednom kad započne gospodarski oporavak, dok je za one koji traže posao to dobar način da investiraju u svoje znanje i vještine."Raspravlja se rade li to ljudi zbog očaja ili predanosti. To nije baš kao volontiranje u skloništu za beskućnike, no doprinos je koji bi mogao donijeti neke koristi ljudima u dugome roku", smatra Laurano.  (H)