Kriza utječe na razvoj energetskih projekata u Hrvatskoj

Trajanje i intenzitet svjetske krize imat će presudan utjecaj na ostvarenje energetskih projekata u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi, ocijenjeno je na konferenciji "First Energy Summit in SEE", u organizaciji tvrtke "Infoarena".

Glavnu ulogu u ostvarenju energetskih projekata imat će mogućnosti financiranja, smatra profesor na zagrebačkom Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Igor Dekanić.Podsjetio je i na ambiciozne planove investiranja u energetiku potaknute naftnom krizom sedamdestih godina koji su splasnuli kad je cijena nafte pala. Takva je situacija i sada, kaže Dekanić i ističe da je pravilo da je dostupnost kapitala, pogotovo za investicije u alternativne izvore energije, manja što su cijene nafte niže.Kad je rađen prijedlog energetske strategije Hrvatske do 2020. godine, cijena nafte bila je 120 dolara za barel dok je sada između 40 i 50 dolara, upozorava Dekanić.

Stevo Kolundžić iz Ine pak upozorava da se Hrvatska mora pažljivo uključivati u velike projekte kako zbog ograničenih mogućnosti financiranja, tako i zbog nesrazmjera u potrebama za energijom i kapaciteta koji bi mogli biti realizirani. Ukupni potencijal Jadransko-jonskog plinovoda, LNG terminala na Krku i interkonekcije hrvatskog i mađarskog plinskog sustava, ako bi svi ti projekti bili ostvareni do 2020. godine, bio bi 18 milijardi prostornih metara plina godišnje, što je tri puta više od projicirane potrošnje, kaže Kolundžić.

Ministar - savjetnik u Veleposlanstvu Ruske Federacije u Hrvatskoj Boris Medvedev istaknuo je da se za Hrvatsku zanimljiva trasa plinovoda Južni tok još razmatra i da bi mogla proći kroz Hrvatsku.Upitan postoji li mogućnost ponavljanja plinske krize, rekao je da su Rusija i Ukrajina potpisale sporazum o razdvajanju opskrbe Ukrajine ruskim plinom i tranzita plina prema Europi. Rusija će sigurno zatvoriti dotok Ukrajini ne bude li ona plaćala plin, a Europa bi mogla trpjeti ako Ukrajina bude koristila tranzitni plin, kazao je.Medvedev je rekao i kako je Rusija i dalje zainteresirana za realizaciju naftovoda Družba Adria.Na konferenciji je bilo riječi i o cijenama plina i električne energije pri čemu je upozoreno da sadašnja cijena plina obeshrabruje investicije kao i da trenutne cijene struje sprečavaju razvoj tržišta.

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Leo Begović i ravnatelj Uprave za energetiku Branimir Horaček predstavili su pojedinosti prijedloga energetske strategije Hrvatske. Prema već ranije poznatim podacima, Hrvatska bi do 2020. treba izgraditi objekte ukupne snage 3.500 megavata za proizvodnju električne energije, skladište plina Okoli 2 kapaciteta 450 milijuna prostornih metara, a moguća je i gradnja skladišta Beničanci s regionalnim značajem, kapaciteta 2 milijarde prostornih metara.Na konferenciji je bilo riječi i o realizaciji projekta LNG terminala ma Krku, a predsjednik Adria LNG-a Michael Mertl očekuje da će što prije biti definirani odnosi unutar hrvatskog dijela konzorcija te podsjeća da bi terminal trebao početi s radom 2014. godine.(Hina)