Kučić: Tražimo dvogodišnji moratorij na povrat kredita HBOR-u

Ribari će tražiti moratorij na dvije godine za povrat kredita HBOR-, uvođenje nulte stope za koncesije, a da se monitoring na koncesiju vrati s četiri na jedan put na godišnje, što bi znatno financijski pomoglo ribarima.

To su samo neki od zahtjeva koje je danas u Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu podnio Miro Kučić, savjetnik predsjednika HGK za pomorstvo, ribarstvo i otoke te predsjednik Udruženja ribarstva i prerade ribe HGK, iako je bilo najavljeno da će svi zahtjevi biti predstavljeni. On je ukazao na vrlo teško stanje ribara u Hrvatskoj, rekavši, među ostalim, s dozom gorčine i sarkazma, da su ribari za svoju situaciju kažnjeni zato što su bili 'kooperativni svih ovih 20 godina, zato što su izvoznici i zato što je to jedina grana u poljoprivredi i prerađivačkoj industriji koja je povećala proizvodnju'.

- Jedino poticaji u ribarstvu zaista potiču proizvodnju. Otvorene su nove solionice, tvornice i uzgajališta i to je dobar sustav poticaja. No, ribari su plaćeni po kilogramu, za razliku od ratara koji su plaćeni po hektaru, a moram podsjetiti da ribari u gotovo pola isplovljavanja zbog nevremena ili drugih uvjeta ne ulove ribu, a troškovi su jednaki - žalio se Kučić. To ne znači, dodaje, da su poticaji loše koncipirani, ali upozorava da u moru nelogičnih poticaja ovi logični ipak štete ribarima. Osim toga, isplaćeno je samo 60 posto poticaja za treći i četvrti kvartal prošle godine, a ni povrat kapitalnih ulaganja država nije isplatila.

Upozorio je da flota sagrađena iz državnog programa, i koje se hrvatski ribari više ne trebaju sramiti, ne služi svojoj svrsi zato što ribari nemaju luke, privezništva, iskrcajnih mjesta ni hladni lanac. Domaćim je ribarima preostalo da ribu plasiraju uzgajivačima tune i nešto proizvođačima konzervirane ribe, pa iako je uzgoj tuna u devedesetima spasio ribarstvo nakon propasti velikog broja tvornica za preradu ribe, danas to nije slučaj. Naime, rekao je Kučić, recesija je utjecala da je cijena tune u Japanu, kao najvećem svjetskom potrošaču, pala 38 posto, dok je u Hrvatskoj prodajna cijena male tune za uzgoj pala 42 posto.

Zato se morala sniziti i cijena inputa, odnosno plave ribe kojom se tuna hrani. Osim toga, uzgajivači nisu ribarima isplatili  ulov jer ni njima veletrgovci nisu platili, pa se čak događalo da uzgajivači za ribu dobiju drugi proizvod. Kao krivca za loše stanje u ribarstvu naveo je i Hrvatsku narodnu banku koja nerealnim tečajem kune guši izvozno orijentirano hrvatsko ribarstvo. - Jedina svijetla točka je HBOR koji je investirao 30 milijuna kuna u flotu, ali ni on više ne može kreditirati kao nekad - zaključio je Kučić rekavši da će svi zahtjevi javnosti biti predočeni sutra, a o njima će idući tjedan zatražiti razgovor s premijerkom Jadrankom Kosor i ministrom poljoprivrede Petrom Čobankovićem.  (Edis Felić)