Kukuriku protiv nove nuklearke, HDZ misli da je nužna

Kad je riječ o eventualnoj gradnji nuklearne elektrane u Hrvatskoj, u Kukuriku koaliciji drže da nam pored NE Krško ne treba nova nuklearka te da ima dovoljno potencijala u drugim izvorima. Slično razmišljaju i druge stranke, s izuzetkom HDZ-a.

Oni smatraju da Hrvatskoj dugoročno gledano takav objekt treba te da zemlja bez nuklearne elektrane neće moći zadovoljiti traženo smanjenje emisija stakleničkih plinova.  Otkriva to portal energetika-net, vodeći energetski portal u Hrvatskoj, koji je anketirao političke stranke o ključnim energetskim pitanjima, važnim za budućnost države.

U periodu između 7. i 18. studenog prikupili su odgovore HDZ-a, HSLS-a, HSP-a, HDSSB-a, Hrvatskih laburista i Kukuriku koalicije na ukupno osam pitanja. Od stranaka je zatraženo mišljenje o vlasničkoj strukturi Ine i načinu rješavanja kompliciranih odnosa između Vlade i Mola, poslovanju Ine i modernizaciji rafinerija kao i o cijenama plina za kućanstva i gospodarstvo. Zanimalo ih je treba li graditi nuklearnu elektranu, treba li nam TE Plomin C na ugljen ili plin, što je s korištenjem obnovljivih izvora energije i preostalog hidro-potencijala hrvatskih rijeka te treba li privatizirati ključnu energetsku infrastrukturu.

Portal u priopćenju za medije navodi kako se pokazalo da stranke nemaju jedinstven pogled na odnose suvlasnika Ine i način povrata kontrole nad kompanijom. Kukuriku koalicija drži da je vlasnička struktura u kompaniji jasna, ali da su upravljačka prava nejasna, no vraćanje modela na staro po njima je gotovo nemoguće pa država stoga mora napraviti sve da Ina što bolje radi i što više investira. Hrvatski laburisti kontrolu nad Inom vratili bi po uzoru na Mađarsku koja je udio Surgutneftegasa otkupila kreditom MMF-a. Dok HSLS i HDZ upozoravaju na veliki Inin gubitak tržišta uslijed nemoderniziranih rafinerija, pravaške stranke kritiziraju Mol i traže pojačani pritisak da se modernizacija dovrši.

Kada je riječ o cijeni plina, Kukuriku koalicija fokusirat će se na usklađivanje cijena plina koji se koristi u gospodarstvu, a HDZ drži da treba brižljivo balansirati cijenu kako bi veliki potrošači koji balansiraju sustav imali određene olakšice.  HSLS apelira na liberalizaciju cijena i tržišta plinom, a HSP ističe da samo populističke vlade vode socijalnu politiku kroz cijene energenata.  Na upit o mogućnosti privatizacije energetske infrastrukture koja je u vlasništvu HEP-a, JANAF-a i Plinacra HSLS odgovara da kontrolu nad prirodnim monopolima (naftovodima, plinovodima i elektroenergetskom prijenosnom mrežom) treba zadržati država. Kukuriku koalicija pak kaže da će po tom pitanju štititi nacionalne interese, što ne znači da neke dijelove koji imaju potpuno komercijalnu djelatnost neće staviti na tržište.

S izuzetkom Hrvatskih laburista stranke su uglavnom  suglasne da energent u Plominu C treba biti ugljen, dok se Kukuriku koalicija (u kojoj je IDS jedan od koalicijskih partnera) izbjegava jasno izjasniti. Političke stranke suglasne su u iskorištenju preostalog hidropotencijala. HDSSB se zauzima za iskorištenje vodnih potencijala te traži da novi objekti budu u hrvatskom vlasništvu jer samo u tom slučaju može se utjecati na cijenu električne neregije. Dok HDZ ističe da Hrvatska treba ‘uhvatiti priključak’ na ono što rade susjedi, HSP ističe da se treba odlučiti na projekte prema prioritetima isplativosti i prihvatljivosti. Obnovljivi izvori energije jedino su pitanje oko kojeg su sve stranke lako našle suglasje i gdje su stavovi slični - takvi izvori su nužni, potrebni su manji sustavi i pametne prijenosne mreže koje mogu prihvatiti tako proizvedenu energiju. (J.T.)