Kukuruz ide na slobodno tržište, cijene mlijeka i mesa trebale bi pasti?!

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja na konferenciji za novinare objavilo je inicijativu za izmjenu zakona vezano za poticaje za kukuruz. Rezultat je to razgovora između Ministarstva i Savjeta za praćenje stanja na tržištu žitarica kojeg čine proizvođač, prerađivač, otkupljivač i stručnjaci.

Kako je rekao državni tajnik Krešmir Kuterovac, razgovaralo se o dva modela državnog utjecaja na tržištu kukuruza. Prema prvom modelu, država je trebala zadržati pravo određvanja minimalnih cijena kukuruza, šro bi u ovom slučaju bilo 0,73 kune po kilogramu, te dati poticaje na 1.750 kuna po hektaru. Drugi model je predviđao totalno isključivanje države iz regulacije cijena te prepuštanje njihovog formiranja tržištu, ali uz visinu poticaja od 2.250 kuna po hektaru. Ujedno bi ovim modelom poticaje dobivali isključivo proizvođači, a carine na uvoz bile bi 8 posto za zemlje EU i 16 posto za ostale.

- Nakon analize prijedloga prihvaćen je drugi model i vjerujem da ćemo time staviti u ravan domaće i europsko tržište kukuruza. Iznos poticaja ovim bi bio veći za 250 milijuna kuna. Ovakvim modelom neće samo dobiti ratari kroz poticaje, nego i otkupljivač, prerađvač i potrošač kroz tržišno natjecanje  - rekao je Kuterovac.
Time će domać tržište kukuruza dobiti na dinamici, a ne treba smesti s uma da u ovom momentu Hrvatska ima oko 300 tisuća tona viška kukuruza. Međutim, kako je u Mađarskoj i Srbiji kukuruz jeftiniji od hrvatskog, ovim se očekuje pad cijene, pogotovo u svjetlu činjenice da ove zemlje imaju ukupno osam milijuna tona viška kukuruza.

Predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje Antun Laslo rekao je da nisu zadovoljni ni sa jednim modelom, ali su izabrali manje loš. On je predlagao da država odredi minimalnu cijenu od 0,75 kuna po kilogramu te poticaje 2.250 kuna po hektaru. Ujedno je zamjerio Ministarstvu zbog zanemarivanja čnjenice nedostatka skladišnih prostora i dodao da je carina od 8 posto za uvoz iz zemalja EU preniska.

- Mislim da ćemo morati stati na granicu i sami braniti uvoz kukuruza, ako Ministarstvo nešto ne poduzme. Ujedno,  već godinama predlažem da Ministarstvo napravi bilancu poput drugih europskih zemalja, pa nam se neće moći događati da imamo viškove - rekao je Laslo.

Najsretniji nije bio ni predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza Darko Grivičić, ali je napomenuo da promjene neće ni osjetiti oni koji kukuruz siju za potrebe ishrane svoje stoke, već samo oni koji ga plasiraju na tržište. Kod njih će doći do loma, smatra Grivičić jer neki neć izdržati, a zapravo je pitanje što će biti s velikim tvrtkama koje su uložile značajna sredstva u sijanje kukuruza.

Kako je na kraju rekao Kuterovac, ovo je samo prvi korak, a Ministarstvo u sljedećoj godini planira set izmjena zakona kojim će na slobodno tržište izaći ostale poljoprivredne kulture. Tajnik u Zajednici udruga seljaka Slavonije i Baranje Stanko Zdravčević dodao je da bi ovim trebalo pojeftiniti meso i mlijeko i do 50 posto, s obzirom da kukuruz čini 70 posto hrane u stočarstvu, no ujedno je ostao skeptičan prema toj mogućnosti. (Edis Felić)