Lako je dug utjerati od građana, ali ne i od države

Isti dan kad se održavao stručni skup o prodaji dužnikovih pokretnina na javnim dražbama poduzetnici su na Gospodarskom forumu članovima Vlade postavili pitanje zbog čega i nadalje ne mogu na vrijeme naplatiti svoja dospjela potraživanja

Organizator stručnog skupa o ‘ulozi javnih komisionara u ovrsi na pokretninama’ i Gospodarskog foruma je isti - Hrvatska gospodarska komora.Pitanje poduzetnika članovima Vlade o teškoćama naplate dospjelih potraživanja, međutim, ne treba shvatiti kao izraz njihova nezadovoljstva zakonskim mjerama poboljšanja položaja vjerovnika u sklopu kojih je usvojen i propis o prodaji pokretnina u ovrsi. Naprotiv, za prodaju pokretnina u ovršnom postupku poduzetnici kažu da se napokon aktivira, jer taj je propis usvojen i vrijedeći od srpnja 2005. godine (kad su usvojene izmjene i dopune Ovršnog zakona).

Trebalo je početak primjene tog propisa čekati punih dvije godine.  Paralelno održavanje skupa o poboljšanju položaja vjerovnika prodajom pokretnina u ovrsi i javno upozorenje poduzetnika na neučinkovitu naplate dospjelih potraživanja ukazuje na sve bolju prisilnu naplatu potraživanja od malih i paralelno sve težu od velikih dužnika.
Ako vjerovnik ima ovršnu ispravu ili rješenje o pravomoćnoj sudskoj presudi brzo će se (za prilike u Hrvatskoj) naplatiti od malih dužnika, od kojih se u nekim slučajevima vjerovnik može naplatiti i bez presude ili ovršne isprave posredstvom javnih bilježnika samo temeljem vjerodostojne isprave.

Najbrže se posredstvom javnih bilježnika naplaćuju tzv. TV pretplata i komunalne usluge zapljenom novca sa računa dužnika bez sudske odluka samo temeljem vjerodostojnih isprava, primjerice, otvorenom knjigovodstvenom karticom u vjerovnikovu računovodstvu o navodnom dospjelom neplaćenom potraživanju. Za prisilnu naplatu od malih dužnika, dakle, više ne treba ni postupak utvrđivanja postojanja duga, nego se u izvansudskom postupku vjeruje vjerovniku. Kad se radi o dugovima zbog kojih se plijeni dio plaće zaposlenih, postupci su za hrvatske prilike maksimalno pojednostavljeni i ubrzani. 

Dospjele neplaćene obroke bankarskih kredita građanima, kao i svih ostalih dugova sa rokovima zastare do godinu dana, uz pomoć bilježnika naplaćuje se k’o na tekućoj vrpci. No, kod zapljene pokretnina, o čemu je održan uvodno spomenuti stručni skup, zasad, ipak još uglavnom treba pravomoćno sudsko rješenje ili ovršna isprava. A kod naplate potraživanja od velikih dužnika stvari se u praksi godinama ne mijenjaju. I dalje su dužnici, osobito ako je u pitanju država ili korisnici novca iz državnog proračuna, zaštićeniji od vjerovnika. I zbog toga poduzetnici opravdano postavljaju pitanje učinkovitosti sustava prisilne naplate dospjelih neplaćenih potraživanja, jer svoja potraživanja od građana naplaćuju znatno lakše nego od velikih dužnika, države i ostalih korisnika proračunskog novca.   (Ivica Grčar)