Arhiva
Lani je tržište piva zabilježilo pad od šest posto
7. lipnja 2010.
Predstavljajući prvo izvješće o održivosti Karlovačke pivovare temeljeno na poslovnim aktivnostima i rezultatima za 2009. godinu, Monique Peters, predsjednica Uprave Karlovačke pivovare u odlasku, naglasila je kako se poslovanje odvija u sklopu standarda Heineken grupe, koja je prema SAM Dow Jones indeksu kao globalnom mjerilu održivosti tvrtki najviše rangirani proizvođač alkoholnih pića.
Peters je ukazala na značaj podataka koji govore o stabilnosti poslovanja Karlovačke pivovare i u gospodarski izuzetno teškoj godini, u kojoj je uz pad BDP-a od šest posto, u Hrvatskoj zabilježen porast nezaposlenosti, realni pad kupovne moći i pad maloprodaje za 10,3 posto, što je rezultiralo i 6-postotnim padom pivarskog tržišta u Hrvatskoj u 2009. godini.
Nakon što je 2007. godine potrošnja piva u Hrvatskoj dosegnula prosjek od 86 litara godišnje po glavi stanovnika, već je 2008. godine zabilježen pad na 84 litre, a 2009. godine potrošnja je s 80 litara piva po stanovniku bila niža i od 2004. godine. Na ukupnom pivarskom tržištu Hrvatske došlo je i do manje preraspodjele tržišnih udjela, što se ponajviše može pripisati krahu poslovanja Jadranske pivovare. Tako je gledajući odnos između 2008. i 2009. godine, prema podacima Strukovne grupacije proizvođača piva, slada i hmelja, Zagrebačka pivovara kao tržišni lider povećala svoj udio s 39,9 na 41,3 posto; Karlovačka pivovara kao drugopozicionirana povećala je udio s 22,8 na 24,5 posto; Carlsberg Croatia smanjio je udio s 15,6 na 15,5 posto; Jadranska pivovara pala je sa 7,3 na 2,1 posto; Osječka pivovara povećala je udio s 4,2 na 4,4 posto; Daruvarska pivovara pala je s 1,5 na 1,3 posto; udio Buzetske pivovare porastao je s 4,3 na 5,9 posto, dok je udio uvoznih piva porastao s 4,3 na pet posto.
Tom negativnom trendu dodatnu težinu daje i već kronična pivarska žalopojka na previsoke trošarine na pivo, što posebice do izražaja dolazi usporedbom kupovne moći i visine trošarina s državama bližeg europskog okruženja. U odnosu na hrvatskih 27 eura trošarine po hektolitru piva, u Njemačkoj je trošarina 8,20 eura po hektolitru, u Italiji ta trošarina iznosi 19,10 eura, u Austriji 24, 60 eura, a tek Slovenija nadmašuje Hrvatsku s 31 eurom po hektolitru.
U Karlovačkoj pivovari pripisuju si zasluge za 1,451 milijardi kuna, odnosno 0,5 posto ukupno dodane vrijednosti u Hrvatskoj u 2009. godini, od čega je 69 posto ostvareno direktno 'unutar lanca vrijednosti Karlovačke pivovare', dok je ostalo plod generiran neizravnim učincima ostvarenim u lancu od dobavljača do distributivnog lanca.
Od ukupno 695 milijuna poreznih obveza ostvarenih kroz lanac vrijednosti pivovara, 231 milijun uplatila je Karlovačka pivovara, 68 milijuna kuna bila je obveza njenih dobavljača, 107 milijuna kuna bile porezne obveze trgovaca, a 289 milijuna kuna iznosili su PDV i pristojbe za zaštitu okoliša koje plaća Pivovara.
Kad je u pitanju racionalizacija poslovanja, smanjena je potrošnja električne energije s 9,4 kWh/hl piva u 2008. godini na 9,1 kWh/hl u 2009. godini, s ciljem smanjenja te potrošnje i usklađenja s Heinekenovom direktivom na 8,7 kWh/hl u 2012. godini. Optimizacijom internih sustava u 2009. godinu ostvarena je i ušteda od 11 posto po hektolitru prozvedenog piva u odnosu na 2008. godinu, emisija ugljičnog dioksida smanjena je 13 posto, a znatno je smanjena i potrošnja vode po hektolitru proizvedenog piva.
Pri kraju je i izgradnja i opremanje sustava za obradu otpadnih voda, vrijednog 3,6 milijuna eura, a u tijeku je i certifikacija za dobivanje certifikata OHSAS 18001, a Karlovačke pivovara prva je od hrvatskih pivovara stekla certifikat ISO 22000 kao sustav upravljanja sigurnošću hrane. (Mladen Volarić)
čitajte lider u digitalnom izdanju
vezani članci
