Lani ostvaren 20-postotni rast ugovaranja

Wuestenrot stambena štedionica sa svojim je štedišama lani zaključila 26.654 nova ugovora o štednji vrijedna 1,31 milijardu kuna. Ostvaren je tako gotovo 20-postotni rast novog ugovaranja u odnosu na prijašnju godinu

Prošlogodišnji vrlo dobri rezultati na planu ugovaranja još su vrjedniji kad se zna da je još 2006., pa i godinu prije, odnosno odmah nakon što su srezani državni poticaji, i ta štedionica zabilježila stagnaciju, pa i pad novog ugovaranja. U Wuestenrotu kažu da nijednog trenutka nisu sumnjali u to da će se vrlo brzo oporaviti i da će ugovaranje ponovno početi rasti.

- Rast ugovaranja štednje mogao se očekivati i zato što je štednja u stambenim štedionicama i dalje jedna od  najisplativijih investicija, odnosno među najboljim je manjim štednim proizvodima na hrvatskom financijskom tržištu. Uz to Weustenrot  odobrava i jedan od najpovoljnijih stambenih kredita. Naime, neki krediti za međufinanciranje imaju fiksnu kamatu već od tri posto, mogu se dobiti odmah po ugovaranju štednje, u većem iznosu ( i do 200.000 eura ), a i rok otplate im je produljen do 24 godine.

Pri svemu tome iznimno je važno i to da naše kamatne stope ostaju fiksne (za razliku, primjerice, od kredita koje daju  poslovne banke) u cijelom razdoblju otplate kredita - objašnjava Ivan Ostojić, član Uprave Wuestenrota. Analitičari ističu da je svaki rast ugovaranja najbolja osnova i za svaki novi porast kreditiranja. Drugim riječima, te su dvije kategorije i u svojevrsnoj uzročno-posljedičnoj vezi. Zato i nije čudan podatak da je i u toj štedionici lani prema približno istim  stopama (kao ugovaranje) raslo i kreditiranje štediša.

Naime, Wuestenrot je u lani ukupno dodijelio otprilike 355 milijuna kuna kreditnih sredstava, odnosno24 posto više nego godinu prije, što je pomoglo tome i da gotovo 3.200  štediša te štedionice i tako riješi svoje stambene probleme.U Wuestenrotu, pak, predviđaju da i u ovoj godini treba očekivati nastavak rasta, i to najmanje 20-ak posto - i ugovaranja, ali i  kreditiranja štediša. (Nikola Prskalo)