Lani prinosi dioničkih fondova narasli do 64 posto

U prošloj godini ukupna se neto imovina 94 aktivna otvorena investicijska fonda s javnom ponudom povećala 23 posto, odnosno s 9,3 milijardi na početku godine na sadašnje 11,4 milijarde kuna.

Pozitivne  poslovne rezultate u protekloj godine bilježi  80-ak fondova, a u minusu ih je petnaestak. Drugim riječima, gotovo je osam od devet fondova u posljednjih 10-ak mjeseci uspjelo uplivati u nešto mirnije i dobitničke vode. U fokusu investitora u prošloj su godini uz dioničke fondovi najviše bili novčani, koji su zabilježili  i najveći porast  imovine. Naime, zahvaljujući visokim kamatnim stopama i prinosima na novčanim tržištima vrijednost njihove imovine lani se povećala visokih 54 posto na čak šest milijardi kuna. Među novčanim fondovima najveći prinos od 9,6, odnosno od 9,1 posto ostvarili su Raiffeisen Cash  i ICF Money Market. Kad je riječ o dioničkim fondovima, za razliku od razdoblja prije krize, dok su rekordne prinose ostvarivali fondovi orijentirani na tržišta Jugoistočne Europe, u 2009. dogodio se preokret pa su do izražaja došli upravo fondovi koji ulažu na globalna brzorastuća tržišta poput Brazila, Rusije, Indije i Kine. Zahvaljujući takvoj orijentaciji i ulaganjima čak je sedam od ukupno 44 dionička fonda lani  ostvarila prinose veće od 30-ak posto, pri čemu su i dva najuspješnija u 2009. bila dionički MP-Bric HR, koji je porastao rekordnih 64 posto, i  PBZ I-Stock, koji je zabilježio rast veći od 53 posto.                       

S druge se strane za mješovite fondove može reći da su u prošloj godini postigli najlošije rezultate. Naime, od ukupno 19 mješovitih čak ih je gotovo pola godinu završilo u crvenom. Među mješovitim najuspješniji su bili OTP uravnoteženi s 19 i ZB global s prinosom od 14 posto, a najveći pad, od čak 38 posto, zabilježio je InterInvest Balanced. Recimo na kraju da je i većina obvezničkih fondova lani, što nije bio slučaj i u godini prije, napravila pozitivne rezultate, s time da su najuspješniji OTP eurobveznički i Raiffeisen Bonds ostvarili  više od 12,3  posto prinosa.  Premda i na početku ove godine većina fondova postiže prilično dobre poslovne rezultate, nitko se ne usuđuje preciznije prognozirati što će se događati u nastavku godine. Neki smjeliji fondovski menadžeri, istina, u novije vrijeme daju i nešto konkretnije procjene. Tvrde, naime, kako je realno očekivati da se više naših fondova ove godine orijentira na prije spomenuta atraktivna tržišta (BRIC), ali i da se nastavi osnivanje specijaliziranih fondova, što će ulagačima povećati izbor i olakšati pristup nekim tržištima koja bi im bez fondova možda bila nedostupna.

Također se, kažu, može očekivati i početak konsolidacije jer uz malu je imovinu pojedinih fondova upitno koliko je uopće njihovo poslovanje rentabilno. pa će se rješenja vjerojatno nalaziti u spajanju pojedinih fondova, a možda i društava za upravljanje. Kad je riječ o prinosima, pretpostavlja se da bi se ove godine, prije svega zbog smanjenja cijene novca, mogli smiriti prinosi novčanih fondova. U takvu se scenariju može očekivati da se, kažu analitičari, dio tog novca prelije i u dioničke ili mješovite fondove, pogotovo pokažu li se istinitima prognoze o konačnom globalnom izlazu iz recesije i oporavku globalnoga gospodarstva. Vezano uz konkretna ovogodišnja moguća kretanja vrijednosti neto imovine, ali i prinosa pojedinih fondova, većina fondovskih menadžera, čini se, ne bi bili nezadovoljna ako bi njihovi fondovi i u idućim mjesecima bar zadržali dinamiku uzleta iz posljednjega prošlogodišnjeg kvartala. (Nikola Prskalo)