Leasing društva više neće moći odobravati zajmove
Prijedlog zakona o leasingu doživio je promjene u odnosu na prvotni prijedlog, pa se sada navodi da će cjelokupnu leasing industriju nadzirati Hanfa, a ne kao ranije financijski leasing HNB, a operativni Hanfa. Međutim, Hanfa će zbog slučaja povezanih osoba, morati biti u stalnom kontaktu s HNB-om, a s obzirom na to da su osnivači leasing društava u prvome redu banke koje nadzire središnja banka
Kako je i ranije bilo predloženo leasing društva više neće moći odobravati zajmove. Inače, Hrvatska nema zakon o leasingu, a potrebno ga je bilo donijeti jer imovina Leasing društava premašuje 20 milijardi kuna. U odnosu na zakona o HNB-u predložen ljetos u Vladi, izmjene sadašnjim prijedlogom se odnose na potrebu izvješčivanja rada HNB-a dva puta godišnje, a ne jednom.
Također, više neće postojati zamjenik guvernera, nego će i zamjenik biti viceguveerner. Tako će Savjet središnje banke sačinjavati guverner i osam viceguvernera, i svi će morat biti zaposlenici banke, odnosno, kao što je iranije predloženo, više neće postojati status vanjskog člana.
Predloženim zakonom o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima daju se veće ovlasti ulaganja.
Tako se OMF-ima sada omogućava da 5 posto imovine ulaže u dionice iz JDD kotacije, 50 posto u dugoročne dužničke vrijednosne papire RH i HNB-a, 30 posto u obveznice ili druge dužničke vrijednosne papire kompanija u RH i isti omjer za ulaganje tih vrijednosnih papira u jedinice lokalne i regionalne samouprave. Do 30 posto moće će OMF ulagati u dionice kompanija i dionica Zatvorenih investicijskih fondova uvrštenih u službenu kotaciju.
Do 15 posto imovine moći će uložiti u dugoročne dužničke vrijednosne papire izdane od strane drugih država, a kojima se trguje na organiziranim tržištima kapitala u zemljama OECD-a i EU, a do 10 posto od strane inozemnih nedržavnih subjekata, kojima se također trguje na tržištima OECD-a i EU.
Nadalje, do 15 posto moći će imovine ulagati u udjele domaćih i inozemnih OIF-ova, te najviše do 5 posto u udjele domaćih otvorenih investicijskih fondova s privatnom ponudom i udjele u domaćim OIF-ima rizičnog kapitala. Također, više neće postojati uvjet visine broja članova za osnivanje fondova. (Lidija Kiseljak)