Liberalizacija brokerima donosi troškove i konkurenciju, a ulagačima zaštitu

Iako će iziskivati određene troškove prilagodbe, novi prijedlog zakona o tržištu kapitala predviđa znatno liberalnije poslovanje brokerskih društava u Hrvatskoj, kaže Suzana Lončar, predsjednica Udruženja za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Ističe kako bi njegova primjena predstavljala korak naprijed u smjeru daljnjeg odrastanja i sazrijevanja brokerske industrije. "Najznačajnije je što taj prijedlog zakona predviđa veliki dio posla brokerskih društava liberalizirati, te što u fokus stavlja samoga klijenta", ocjenjuje Lončar, ujedno i direktorica brokerske tvrtke Credos.

Primjerice, po sada važećim propisima, brokersko društvo transakciju za klijenta obavlja isključivo na organiziranoj burzi. No, novim prijedlogom zakona predviđeni su i drugi oblici trgovanja, poput multilater trading facility (MTF), sistemskom internalizatora te OTC tržišta. "Moguće je očekivati da će se primjenom novih propisa dio trgovanja s burze preliti na druga tržišta", smatra Lončar.

Novim propisima omogućilo bi se brokerskim društvima obavljanje i djelatnosti skrbništva nad vrijednosnim papirima, što sada obavljaju isključivo banke. "To bi značilo manje administrativnog tereta i mogućnost brokerskim društvima da ponude cjelovitu uslugu, te time postignu veće zadovoljstvo klijenata. U konačnici, to će značiti dodatni izvor prihoda brokerskim društvima, ali i dodatnu obvezu u kapitalu za osiguranje", kaže Lončar.

Nadalje, brokerskim društvima novi bi propisi omogućili zapošljavanje vanjskih suradnika na poslovima zastupstva. Trenutačno brokersko društvo prilikom širenja poslovanja mora otvarati poslovnice i zapošljavati više stručnih kadrova. "Novim prijedlogom zakona predviđena je kategorija vanjskog zastupnika što će pojeftiniti proširenje poslovanja, te intenzivirati konkurenciju na domaćem tržištu", smatra Lončar.

S aspekta ulagača, Lončar ukazuje kako će zbog mnogo veće obveze objave podataka o poslovanju tržišnih sudionika, uključujući i izdavatelje vrijednosnih papira, biti osigurana veća transparentnost i lakše donošenje investicijskih odluka. Od obvezujućih propisa predviđenih novim prijedlogom zakona, najviše pozornosti u brokerskoj industriji privlači osnivanje obveznog fonda za zaštitu malih ulagača, koji garantira maksimalni iznos obeštećenja do 150.000 kuna po ulagaču. Brokersko društvo će u taj fond inicijalno morati uplatiti 35.000 kuna, a daljnje uplate ovisit će o izračunu rizika na ulog njegovih klijenata.

"U odnosu na fond za zaštitu ulagača i pitanje adekvatnosti kapitala, sve ostale novosti predviđene tim prijedlogom zakona zasad su u brokerskoj industriji ostale po strani", ističe Lončar. Problem leži u tome što će za djelatnosti koje će brokerska društva obavljati morati osiguravati veći kapital nego dosad.

"Prerano je zasad govoriti je li neka brokerska društva to neće moći financijski podnijeti. Sada je važno da se svi u industriji pripremimo za promjene do kojih će, po svemu sudeći, doći", kaže Lončar. Dodaje kako postoje bojazni da mala društva to neće moći ispoštovati, te da bi mogla uslijediti konsolidacija u industriji. Trenutačno u Hrvatskoj posluje 60-ak brokerskih društava, a lani su ostvarivala ukupni prosječni dnevni promet od 269 milijuna kuna.

U Udruženju za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima još nemaju konkretne procjene troškova prilagodbe novim propisima koji bi trebali stupiti na snagu početkom iduće godine. U svakom slučaju, brokerska industrija očekuje znatne dodatne troškove, i to ne samo zbog obveznih uplata u fond za zaštitu malih ulagača i u nekim slučajevima nužnog povećanja temeljnog kapitala, već i još jednog predviđenog noviteta - obveze osnivanja novog odjela (compliance department) unutar brokerskih društava koji bi se brinuo za niz poslova, od administrativnih do procjene rizika klijentova ulaganja.

Primjena novog zakona otvorit će vrata i većoj inozemnoj konkurenciji na domaćem tržištu. Naime, svako brokersko društvo u EU registrirano u jednoj članici može poslovati u drugoj članici jednostavnom registracijom kod nadležne nadzorne agencije. "S druge strane, to će pružiti šansu domaćim brokerskim tvrtkama za širenje poslovanja i na inozemnim tržištima", zaključuje Lončar.  (H)