Ljepši spol u vječnoj dilemi

Ako je vjerovati podacima najnovije studije izrađene na Sveučilištu Leicester, žene konstantno redefiniraju svoju ulogu u radnom okruženju, postavljajući pred sebe vječnu dilemu – uspješna obitelj ili posao? Ili je ipak moguće oboje?

Dosadašnje stereotipe o ženama i njihovim životnim ciljevima pokušale je preispitati dr Jo Brewis, članica Management centra Sveučilišta Leicester, čiji se interes za istraživanja ovakvog tipa temelji na sjecištima između spolova, identiteta, seksualnosti, tijela te procesa organizacije istih.

Upravo prema sakupljenim podacima dr Brewis primijetila je promjene u globalnim ciljevima onog dijela ženske populacije koji se grčevito bori u žestokom muškom poslovnom svijetu.

U svojim nastojanjima da se probiju mnoge poslovne žene svoje uzore nalaze u onima već dokazano uspješnima u određenoj domeni njihovog poslovnog interesa, no za mnoge žene mlađe životne dobi uzori su uglavnom lijepe, popularne i bogate osobe iz svijeta show businessa, poput Kylie Minoque ili Madonne.

Ipak, dr Brewis u svojoj studiji ističe da su uspješne žene iz svijeta show businessa također i uspješne poslovne žene, jednostavno češće  isticane i eksponirane od “klasičnih” poslovnih žena zbog javnosti posla kojim se bave.

Brewis ističe da postoji određeni broj žena koje uspijevaju uspješno balansirati između poslovnog i privatnog života, poput 'superžene' Nicole Horlick, šefice investicijske tvrtke SG Asset Management i majke petoro djece, no veliki je broj onih kojima to ne polazi za rukom te se odlučuju za ono što ipak smatraju priroritetom.

Primjer jedne od takvih je Brenda Barnes, nekadašnja predsjednica i izvršna direktorica sjeverno – američkog ogranka Pepsi Cola korporacije, koja je napustila svoje radno mjesto i plaću od otprilike milijun dolara godišnje, jer joj je dojadilo žrtvovati kvalitetu života svoje djece za karijeru.

Prema prikupljenim podacima ranije spomenute studije, ženama za razliku od muškaraca nije cilj da ih se identificira s njihovim položajem na radnom mjestu, te je stoga samim time između muškaraca i žena različito i poimanje vlastitog autoriteta i moći.

Ipak, pojedine karakteristike ženske populacije u poslovnom okruženju, poput lakšeg pristajanja na kompromise, razvijenijeg osjećaja za timsku 'igru', veće kreativnosti i mnogih drugih, mogu uvelike pridonijeti boljoj radnoj atmosferi unutar kompanije te samim time dovesti i do boljih poslovnih uspjeha tvrtke u cjelini.

Veliki broj žena menadžera koje su bile uključene u ovu studiju, izjavilo je da su često pak morale upotrijebiti neke “muške atribute” kako bi ih se u određenim situacijama shvatilo ozbiljno, no njihove izrazito ženske karakteristike uvelike su doprinijele njihovom osobnom poslovnom uspjehu.

Nakon analize svih podataka, te zbog činjenice da je ženama u poslovnom okruženju lakše prigrliti muške karakteristike nego obratno, postavlja se pitanje tko je u stvari u prednosti. Imaju li žene u stvari više izbora od muškaraca?

Ranije spomenuti primjeri poslovnih žena iz stvarnog života pokazali su obje strane medalje, tako da pitanje postoji li prava Superžena, koja da bi to bila zapravo mora biti i žena i muškarac odjednom, i dalje ostaje otvoreno.

U svakom slučaju jedno je sigurno – muškarci bi mogli pokupiti koju pametnu od uspješnih poslovnih žena.(B.R.)