Ljubo Jurčić demantirao da ide u koaliciju s HDZ-om

Ma koliko se ekonomisti trudili biti samo ekonomisti, ovogodišnje opatijsko izdanje savjetovanja u organizaciji Hrvatskog društva ekonomista nije ni moglo proći drugačije nego da bude obilježeno politikom.

Tako je i glavna vijest drugog dana održavanja savjetovanja ekonomista demanti Ljube Jurčića medijskih tvrdnji da ulazi u koaliciju s HDZ-om.

Jurčiću, kao predsjedniku Hrvatskog društva ekonomista, doista nije bilo lako organizirati ovogodišnje savjetovanje ekonomske struke, a da to ne prođe bez politiziranja. Neki su sudionici savjetovanja već unaprijed došli u Opatiju sa stavom da će to biti 'Jurčićev predizborni skup'.

Jučer, prvoga dana održavanja, na savjetovanju se nije pojavio najavljeni šef oporbe Zoran Milanović, uz ispriku da ima stranačkih obveza, što je omogućilo likovanje šefice HDZ-a Jadranke Kosor, koja je na savjetovanju bila u ulozi još uvijek aktualne premijerke. Za sutra, posljednji dan održavanja savjetovanja, kao jedan od govornika najavljen je predsjednik HNS-a Radimir Čačić, no, kako doznajemo, mnogo je izglednije da se neće pojaviti nego da hoće. Budući potencijalni potpredsjednik Vlade, navodno, nije zadovoljan smještajem u programu u odnosu na svoju buduću potencijalnu funkciju.

Iako su organizatori program izlaganja slagali tako da se iz aviona može vidjeti da su nastojali dati ravnotežu još uvijek aktualnim nositeljima vlasti i predstavnicima opozicije, nezadovoljnih je više nego zadovoljnih.

Današnji je dan započeo izlaganjem potpredsjednika Vlade za investicije Domagoja Miloševića, koji je za potrebe ovog skupa pobrojio što je u 11 mjeseci svog mandata radio te vrlo diskretno, da ne bi ispalo da opatijsku pozornicu koristi u predizborno-promidžbene svrhe, naveo što bi njegova Vlada u smislu privlačenja investitora radila u iduće četiri godine ako bi dobila izbore.

U novom bi mandatu oni tako uveli ulagačke olakšice na porez na dobit i dodatno smanjili neporezne namete, efikasnije bi upravljali državnom imovinom i osnovali Nacionalni nekretninski fond, uveli bi moderan sustav praćenja rada i nagrađivanja prema radu u državnoj administraciji, promovirali bi Hrvatsku kao ulagačku destinaciju i novu točku pristupa tržištu Europske unije te bi posebnu pozornost posvetili brzorastućim tržištima.

Investirali bi u infrastrukturu i energetiku, po modelu Brijuni Rivijere otvorili bi još deset projekata u vrijednosti preko pet milijuna eura, posebno bi podržali ulaganja u proizvodnju i visoke tehnologije a ne bi dozvolili privatizaciju strateške državne imovine i prirodnih bogatstava.

Nakon njega nastup je imao Branko Grčić, koji je dao sve od sebe kako bi njegovo predavanje pod nazivom 'Izgledi Hrvatske u 2011.' bilo ekonomski stručno i profesionalno, odnosno da ne ispadne da priča kao jedan od kreatora gospodarskog programa Kukuriku koalicije.

Grčić je u tome uspio, no, dojam je da je upravo to otupjelo njegovu oštricu. Njegova lanjska kritika ekonomskog modela kojeg je provodila Vlada bila je mnogo žešća od ovogodišnjeg izlaganja. Grčić si je tek dozvolio upozoriti kako je ministrica financija Martina Dalić jučer netočno izjavila da je državni dug 41 posto BDP-a, jer nije uzela u obzir dana državna jamstva, koja državni dug dižu na 60 posto.

Po Grčiću, ključni izazovi s kojima će se Hrvatska morati nositi iduće godine su očuvanje kreditnog rejtinga, fiskalna konsolidacija te početak ozbiljnih strukturnih reformi koje moraju dovesti do ušteda, ali ne na plaćama, mirovinama i socijalnim davanjima. (Manuela Tašler)