Loša naplata potraživanja nije jedini problem stranom biznisu u BiH

Specifičnost tržišta BiH ponajviše se nalazi u složenosti državno pravog uređenja (četrnaest ustava, isto toliko vlada, 180 ministara), a samim time i u neujednačenosti zakona i propisa na različitim područjima djelovanja

Piše: Snježana Nemec, savjetnica za gospodarstvo Veleposlanstva RH i BiH

Važnost pristupa i što boljeg pozicioniranja na domaćem i stranom tržištu u današnjem tržišno orijentiranom gospodarstvu više nije upitna. Međutim upitno je prepoznaju li potencijalno zainteresirani gospodarski subjekti važnost i nužnost iznalaženja pravog načina pristupa nekom tržištu, kao i važnost odabira pravog modela za strateško planiranje. Postavljanjem i odgovorom na strateška pitanja poput 'Gdje smo? Gdje želimo biti i kako možemo doći do željenog cilja', stvara se osnova za buduće poslovanje. Ulazak na drugo tržište pa tako i na tržište BiH danas je nezamislivo bez analize tržišta, kao jedne od najvažnijih kategorija u sklopu biznis-plana koji predstavlja okosnicu svakog poduzetničkog pothvata.

Za analizu svakog pojedinog tržišta potrebno je vrijeme i financijska sredstva. U današnjem globalnom svijetu i sve jačoj tržišnoj konkurenciji gdje 'veliki jedu male' neki poslovni subjekti, iako imaju ambicija proširiti svoje poslovanje na druga tržišta, nemaju dovoljno izgrađen ekonomski sustav u kojem menadžment može odgovoriti tržišnim izazovima i tvrtku pozicionirati na najbolji mogući način. Upravo zbog toga potrebno se više fokusirati na malo i srednje poduzetništvo (SME), koje zapravo u mnogim zemljama predstavlja generator gospodarskog razvoja. Srednje i malo poduzetništvo u BiH postaje sve važnije, stoga možda treba ukazati na koji način treba pristupiti ovom tržištu, te na koji način izbjeći prepreke i ograničenja.

Kapital se ne ulaže napamet

»ini se da srednje i posebice malo poduzetništvo vrlo često ne zna artikulirati svoje želje, ciljeve i interese, što na neki način stvara problem onim čimbenicima koji im trebaju pružiti potporu. »esto u ostvarenoj komunikaciji izostaju upiti ispunjava li zemlja u koju mislim uložiti svoj kapital osnovne preduvjete za strana ulaganja, poput političkih sloboda, vladavine prava, vlasničke strukture i fiskalnih obveza. Postoji i ona grupa poduzetnika koja uopće ne traži potporu od relevantnih institucija, vodeći se, nažalost, onom krilaticom 'lako ćemo'. Oni moraju shvatiti da teritorijalna povezanost Hrvatske i Bosne i Hercegovinre, zajednička prošlost, tradicija, nepostojanje jezične barijere, ali i poslovna komunikacija koja se još uvijek u BiH velikim dijelom oslanja na poznanstva i veze, više ne predstavlja zadovoljavajući element za ulazak na tržište. To je svojevrsna prednost nad stranim investitorima koji ne dolaze iz okruženja, ali nikako nije temelj za pristup tržištu. Ne imajući to u vidu, takvi se poduzetnici suočavaju s nepredviđenim problemima, poput nemogućnosti naplate svojih potraživanja. Pozornost svakako valja usmjeriti na specifičnost tržišta bez obzira na njegovu financijsku moć.

Složeno pravno uređenje

Specifičnost tržišta BiH ponajviše se nalazi u složenosti državno pravog uređenja (četrnaest ustava, isto toliko vlada, 180 ministara), a samim time i u neujednačenosti zakona i propisa na različitim područjima djelovanja. Primjerice, u dva entiteta Federaciji i Republici Srpskoj te Distriktu Brčko djeluju različiti zakonski okviri a time i različiti uvjeti poslovanja, što kod budućih investitora izaziva konfuziju i strah za kapital koji misle uložiti. Specifičnost, a kao posljedica rata nalazi se i u nedostatku međusobnog povjerenja između tri konstitutivna naroda, a upravo povjerenje i sposobnost udruživanja ima svoju ekonomsku vrijednost. Slikovito rečeno, ako u jednoj obitelji nema povjerenja i razumijevanja, ako se zajednički ne planira i odlučuje tada izostaje bilo koja vrsta napretka pa tako i materijalni. Ova specifičnost automatski je u korelaciji s drugim neformalnim problemom utjecaja političkog lobija, koji u svojoj suštini deformira ekonomski smisao ulaska stranog kapitala. Specifičnost tržišta BiH može se ogledati i u još uvijek ukorijenjenim ostacima prošlosti nekadašnjeg državnog uređenja i načina razmišljanja, pa se tako između ostalog pojam slobodnog protoka roba i kapitala, liberalizacije tržišta još uvijek gleda u negativnom kontekstu, a ne kao nesputano i slobodno djelovanje.

Uključiti lokalne partnere

Djelotvorno korištenje aduta domicilnog stanovništva kao najčešće primjenjivana strategija podrazumijeva uključivanje poznavatelja tržišnih i lokalnih prilika. Na taj način dobiva se realna slika o načinu funkcioniranja tržišta, kulturi, poslovnim i vjerskim običajima te se, što je posebno važno stvaraju odnosi povjerenja.
Kombiniranje resursa i sposobnosti kategorija je kojom se uključuju druge tvrtke u partnerstva i zajedničku suradnju na obostranu korist. Primjenom latinske maksime Viribus unitis (zajedničkim snagama) tvrtka može iskoristiti resurse i sposobnosti koje sama nije u stanju ponuditi. Zajedničko ulaganje predstavlja koristan način ulaska u novi biznis gdje se udruživanjem dobiva jači konkurent. Motivacija stranog ulagača, je povećanje izvoza, izlazak na treće tržište, smanjenje troškova poslovanja. Motivi s aspekta domaćih tvrtki razvijanje je tržišnog programa, na temelju suvremene tehnologije koju donosi inozemni partner, a koja se poslije producira kroz razvoj businessa te zapošljavanje i podizanje životnog standarda zaposlenih. Udruživanjem u klastere svrstane po principu djelatnosti poduzetnici mogu uvesti nove tehnologije, brendirati proizvod i na taj način postati konkurentniji. Klasteri mogu alimentirati maksimum iz tržišnog i gospodarskog okruženja.

Prilagođavanje proizvoda i procesa

Na inovativan način poduzetnici prilagođavaju proizvode i procese čime se izbjegavaju tržišna ograničenja, pri čemu tehnologija može biti moćan element za razvoj biznisa. Poduzetnici vrlo često moraju osloniti na vlastite snage a ulaganje u otklanjanje ograničenja u nadležnosti je vlada. Otklanjanje ograničenja u pogledu znanja, vještina, infrastrukture ili pristupa financijskim proizvodima i uslugama mogu stvoriti dugoročniju vrijednost, poput image branda koji može osigurati konkurentnost na tržištu, motiviranost zaposlenih, ugled tvrtke i mogućnost razvoja novih sposobnosti. Sudjelovanje u strateškom dijalogu s vladama i nevladinim organizacijama kategorija je koja ima svoja ograničenja. Međutim kontakti s vladama mogu predstavljati učinkovitu strategiju putem koje poduzetnik može utjecati, u smislu odgovora na konkretan problem s kojim se suočava. Takozvano kolektivno djelovanje kroz nevladine organizacije poput Vijeća stranih investitora omogućuje kreiranje mjera javne politike, u smislu poboljšanja poslovnog okruženja, čime se glas poduzetnika može jače čuti i dobiti na legitimnosti.
Ipak, unatoč nabrojanim specifičnostima, ograničenjima i preprekama na tržištu BiH biznis uvijek pronađe rješenja tamo gdje postoji komercijalni interes, a to u BiH definitivno postoji. BiH je sve otvorenije tržište, a ispunjavanjem uvjeta iz SSP-a postat će još otvorenije.