Loši makroekonomski podaci srušili cijene dionica na ZSE-u

Nedostatak poticajnih vijesti iz poslovnog sektora i slabi makroekonomski pokazatelji odvraćaju investitore od ulaganja u rizičnu imovinu, pa su prošloga tjedna, uz mršav promet, cijene dionica na Zagrebačkoj burzi pale.

Crobex indeks kretao se prošloga tjedna u vrlo uskom rasponu, da bi u petak skliznuo na 2.151 bod, što je 0,9 posto manje nego tjedan dana ranije. Crobex10 oslabio je 0,71 posto, na 1.153 boda.Redovni promet dionicama iznosio je oko 100 milijuna kuna, što je 15-ak milijuna manje nego tjedan dana prije."I idućega tjedna na domaćem tržištu očekujem kretanje indeksa i cijena blue-chip izdanja u uskim rasponima. Tako će biti sve do prvog katalizatora, neke vijesti koja će usmjeriti tržište u jednom ili u drugom smjeru. Optimizam s globalnih burzi ne dopire do domaćih ulagača, a jedan od razloga je naša makroekonomska situacija", kaže Dalibor Balgač, analitičar odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.

Prošloga je tjedna objavljeno da je u veljači bilo 317.625 nezaposlenih, što je oko 55.000 više nego u istom lanjskom mjesecu i najviša razina nezaposlenosti u zadnjih pet godina.Nadalje, po podacima FINA-e, ukupno neplaćene obveze pravnih i fizičkih osoba dosegnule su krajem siječnja 27,4 milijarde kuna, što je za 1,1 posto više u odnosu na prosinac prošle godine. U odnos na siječanj lani, pak, one su veće 45,5 posto ili za 8,6 milijardi kuna.To je blizu rekordne razine nelikvidnosti iz prosinca 1999. godine, kada je iznosila 28,7 milijardi kuna. Najlikvidnija je prošloga tjedna, već uobičajeno, bila dionica T-HT-a, s prometom od 33,4 milijuna kuna. Cijena joj je oslabila 0,63 posto, na 317 kuna.Slijedi dionica Atlantske plovidbe s prometom od 4,6 milijuna kuna i padom cijene za gotovo 3 posto, na 980 kuna.

Pojeftinile su i druge dionice u brodarskom sektoru. Tako je cijena dionice Jadroplova pala 3,5 posto, na 167,8 kuna, a Tankerske plovidbe gotovo 2 posto, na 1.490 kuna.Oslabila je i dionica Uljanik plovidbe, i to za 1,17 posto, na 650 kuna, unatoč objavi Uprave kompanije da se predlaže isplata predujma dividende za prošlu godinu od 20 kuna po dionici. Lani je ta kompanija ostvarila dobit od 54,63 milijuna kuna.U prilog brodarima nisu išla ni kretanja na globalnom tržištu brodskog prijevoza. Indeks vozarina sipkog tereta BDI oslabio je prošloga tjedna 3,6 posto, na 3.379 bodova, i to ponajviše zbog smanjivanja vozarina u Brazilu i Australiji, nakon snažnog kineskog uvoza željezne rudače tijekom siječnja od 46,6 milijuna metričkih tona.U građevinskom je sektoru, pak, bilo i dobitnika. Najlikvidnija, sa 4 milijuna kuna prometa, dionica IGH poskupila je 0,7 posto, na 2.508 kuna. Porasla je i cijena dionice Dalekovoda, i to za 2,5 posto, na 359 kuna, te Hidroelektre niskogradnje, za 1,3 posto, na 227,67 kuna.No, dionica Ingre oslabila je 1,1 posto, na 39 kuna, dok je cijena Tehnike potonula 6,5 posto, na 1.505 kuna. Oslabila je i dionica Viadukta, i to za 2,7 posto, na 316,11 kuna.Poticaj domaćim ulagačima nije stizao ni sa svjetskih burzi.

Doduše, na njima su prošloga tjedna vodeći indeksi dosegnuli najviše razine u posljednjih 17 mjeseci, no trgovalo se oprezno jer makroekonomski podaci ne ukazuju na ubrzanje oporavka najvećih globalnih gospodarstava"Na svjetskim burzama vidljiv je pozitivan trend, no ulagači su i dalje na oprezu. U fokusu su vodeći makroekonomski pokazatelji, koji bi trebali pokazati kakav je tempo gospodarskog oporavka. S druge strane, približavamo se sezoni financijskih izvješća za prvo ovogodišnje tromjesečje, koja će dati ulagačima nove smjernice", navodi Balgač.Nova sezona objave financijskih izvješća trebala bi započeti nakon Uskrsa."Uz očekivani oporavak prihoda, velik utjecaj na ulagače pri donošenju daljnjih investicijskih odluka imat će zarade kompanija u prvome tromjesečju, odnosno omjer zarade i cijene dionice. Budu li zarade ispunile barem najniža tržišna očekivanja, to će opravdati daljnji nastavak rasta cijena dionica", ocjenjuje Balgač.I na domaćem tržištu za otprilike mjesec dana počinje sezona objave financijskih izvješća kompanija za prvo ovogodišnje tromjesečje, no očekivanja analitičara nisu optimistična."Ciklus negativne konjukture u domaćem je gospodarstvu u punom jeku, što svakako ima utjecaja na prihode kompanija. Vjerojatno ćemo vidjeti i da se menadžment kompanija u tom razdoblju odlučivao na drastičnije rezanje troškova kako bi održao pozitivno poslovanje. Na to nam, među ostalim, ukazuju i podaci o snažnom rastu broja nezaposlenih u zemlji", navodi Balgač.No, pozitivni vjetrovi mogli bi zahvatiti domaće tržište izvana.

"Tržišta u nastajanju bilježe u posljednje vrijeme velike priljeve kapitala, što upućuje da su ulagači više okrenuti tržištima koja su manje opterećena dužničkim problemima od razvijenih gospodarstava. Vjerojatno će u jednom trenutku dio tog novca stići i na domaće tržište, no ne izravno, nego kroz indeksne fondove koji imaju košarice hrvatskih dionica u svojoj strukturi", zaključuje Balgač.A nakon prošlotjednog razočaravajućeg podatka o skoku broja nezaposlenih iznad 317.000, u ponedjeljak će Državni zavod za statistiku objaviti izvješće o stopi nezaposlenosti u veljači.U siječnju je iznosila 17,7 posto, a pet makroekonomista u anketi Hine procjenjuje, u prosjeku, da je u veljači stopa nezaposlenosti porasla na 18,3 posto, što bi bila njezina najviša razina od veljače 2006. godine.U srijedu će, pak, DZS objaviti podatke o industrijskoj proizvodnji u veljači, koji će pokazati stabilizira li se situacija u industriji.Naime, u siječnju je, po prvi puta nakon 15 mjeseci poniranja, industrijska proizvodnja na godišnjoj razini porasla, i to za 1,5 posto.

No, radi se o desezoniranim podacima koji mogu osjetno odstupati od izvornih, kalendarski neprilagođenih podataka. Prema izvornim indeksima, proizvodnja je u siječnju stagnirala na godišnjoj razini.Uz to, lani je u prva dva mjeseca, zbog redukcija plina, industrijska proizvodnja potonula po dvoznamenkastim stopama, pa je baza vrlo niska.U svakom slučaju, analitičari kažu da je industrijska proizvodnja vjerojatno dosegla dno i da će idućih mjeseci malo rasti, malo padati, dok bi od ljeta, kada se narudžbe iz inozemstva počnu povećavati, mogla stabilno rasti.Procjene pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, kreću se od pada industrijske proizvodnje u veljači za 2,5 posto do rasta od 3 posto. U prosjeku, očekuju rast proizvodnje za 0,5 posto na godišnjoj razini.U petak će DZS objaviti i drugu procjenu bruto domaćeg proizvoda u posljednjem tromjesečju prošle godine, koja može odstupati od prve, objavljene prije tri tjedna.Prema prvoj procjeni, u četvrtom lanjskom kvartalu BDP je pao za 4,4 posto na godišnjoj razini, dok je u cijeloj 2009. godini gospodarstvo oslabilo 5,8 posto. (H)