Lovrinčević: Idućih četiri-pet mjeseci ključno za zaokret ekonomske politike

BDP će u trećem tromjesečju ove godine biti u minusu oko 6 posto, što je lošije od prognoza većine drugih analitičara, ustvrdio je Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta na okruglom stolu Zagrebačke burze 'Globalna financijska kriza – posljedice za Hrvatsku.

Rast vanjskoga duga ozbiljno je ograničenje rasta gospodarstva, a uz to nam pristižu uglavnom negativne vijesti iz realnog sektora.- U travnju i svibnju iduće godine, kada će se financijska tržišta oporaviti, kreće 'easy money' (lako dostupan, cijenom povoljniji kapital, op.a.) i vrijeme kada će se država ponovno moći lakše zadužiti. Zato sve što moramo napraviti da promijenimo model razvoja treba napraviti u idućih četiri-pet mjeseci, poslije će biti prekasno – poručuje neslužbeni vladin savjetnik.Kriza nas je koštala oko 6 milijardi eura (gubitak zbog pada BDP-a i potrošene rezerve banaka) i 'pojela' nam dvije i pol godine uobičajenog životnog ritma.

Zato je recesija blagoslov. – Ako se dogodi još koja ciklička oscilacija nećemo moći izbjeći kreditni slom. S ovakvim modelom bit ćemo među rijetkim zemljama koje će u eurozonu oko 2015. godine ući sa 115 posto udjela vanjskoga duga u BDP-u. A nama će tek trebati novac da presložimo gospodarstvo – tvrdi Lovrinčević.Za neku novu ekonomiju nam treba najmanje tri do četiri godine, a do tada moramo zbrinuti brodogradnju (koja trenutačno broji 12,5 milijardi kuna obveza), smanjiti subvencije poljoprivredi, srezati zaposlenost u državnoj i lokalnoj upravi i dovršiti proces privatizacije kako bi se smanjio udjel države u gospodarstvu i prerezala poluga ekonomije i politike koja stvara korupciju, preporučuje.

- Nama treba promjena svjetonazora, bez toga nema potpore reformama i promjene strukture ekonomije. Isplivat ćemo iz krize i ovoga puta, makroekonomski se sustav stabilizirao, ali taj modalitet razvoja nije održiv – kategoričan je Lovrinčević.Glavni ekonomist PBZ-a i bivši guverner Marko Škreb potvrdio je to i konkretnom brojkom. U posljednjih devet godina u Hrvatskoj je izražen nesrazmjer štednje i investicija i to oko 7 posto – toliko više trošimo nego štedimo. Upravo zato krizu treba iskoristiti za reforme, baš kao što to rade u razvijenim zemljama koje se puno brže izvlače iz krize i kreću u novi ciklus, preporučuje Škreb. (Gordana Gelenčer)