Lovrinčević: Štedjeti na povlaštenim mirovinama i poljoprivredi

Idućeg bi tjedna direktori javnih poduzeća Vladu trebali izvijestiti o tome jesu li proveli naputak o smanjenju plaća za 10 posto. Ono koji to nisu uspjeli učiniti trebaju otići - kategorično je ustvrdio 'neslužbeni' savjetnik Vlade Željko Lovrinčević na okruglom stolu o državnoj potrošnji.

To će biti prvi veliki test vladinih napora da u vlastitom dvorištu uvede reda. Istodobno, Jurica Prskalo, prvi čovjek HAC-a priznao je da taj zadatak nisu uspjeli obaviti, jer sindikat o tome uopće nije želio pregovarati, pa su troškove rezali drugim mjerama (prekovremeni, regresi), čime su ih srezali za 10 milijuna kuna. Na okruglom stolu Poslovnog dnevnika pod nazivom 'Trošimo li previše - državni proračun 2010. godine' Lovrinčević je kazao kako uštede treba tražiti u povlaštenim mirovinama i subvencijama za poljoprivredu. No najveći je problem, kaže, u brodogradnji. Samo su državna jamstva teška oko 8 milijardi kuna, a bude li ih aktivirana trećina (što je izgledno) to znači da će se samo za saniranje stanja u brodogradilištima potrošiti jedan posto BDP-a. Kako taj iznos nije ugrađen u proračun, deficit će onda u 2010. iznositi 3,3, a ne 2,3 posto BDP-a.

Prihod od kriznog poreza koji bi iduće godine trebao premašiti 2 milijarde kuna tako jedva pokriva trošak saniranja samo jednog brodogradilišta, poručuje Lovrinčević. Kako je upravo on 'autor' kriznog poreza ustvrdio je kako nije bilo nijenog drugog načina da se kratkoročno pokrpaju rupe, no misli kako bi već iduće godine niža stopa od 2 posto za plaće između 3 i šest tisuća kuna mogla biti ukinuta.Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike, pak tvrdi kako financiranje deficita od 9 milijardi kuna neće biti problem, no upozorava kako je u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike pisalo kako će udjel opće, konsolidirane države u BDP-u pasti na 37 posto, no taj se plan izjalovio, jer su rashodi (zbog boljeg punjenja proračuna) skočili 6 do sedam posto. Nešto slično piše i u najnovijim Smjernicima i volio bi, kaže, za koju godinu vidjeti ostvaruju li se ti planovi ili se deficiti opet probijaju.

Nije zabrinut zbog visine vanjskoga duga ustvrdivši kako je veći problem u učinkovitosti sustava i neispunjavanju zacrtanih ciljeva. Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije upozorava kako rezanje rashoda proračuna smanjivanjem socijalnih prava nije jednostavno. Da nema pomoći države čak bi 40 posto stanovništva bilo siromašno, ovako je to 'samo' 17 posto.Lovrinčević je, pak, ustvrdio kako porezna presija u Hrvatskoj nije velika kada se uspoređuje s drugim zemljama u Europi, barem ne onda dok se mjeri uža država i izdaci za socijalu i mirovine. Podaci Eurostata pokazuju da prekomjerno opterećenje nastupa tek kada se u priču uključe izvanproračunski fondovi i javna poduzeća. I to je, kaže, prostor za uštede. Najavio i to kako će bi se uskoro na dnevnom redu mogao naći i problem načina financiranja gospodarske komore, a Vlada kani i obvezu predavanja imovinskih kartica proširiti i na vodeće ljude u raznim agencijama, regulatornih uprava i tijela javne uprave. (Gordana Gelenčer)