Lovrinčević: Štednja bi se trebala posebno usmjeriti na javna poduzeća

Mjere koje je HNB uputio Vladi, a koje su usmjerene obuzdavanju inflacije, pozdravljaju svi stručnjaci. Vlada pak smatra da i sama zna što treba učiniti, te da je proračun prvi korak k ostvarenju tog cilja

Nacrt proračuna je gotov, i oni koji su ga vidjeli, kažu da je uistinu antiinflacijski, s umjerenim rashodima i deficitom koji neće prelaziti prošlogodišnji, koji iznosi oko 2,2 posto BDP-a. Paket od pet mjera bi trebalo u cjelini prihvatiti, a njihova bit je povećanje štednje.  No za to sam proračun nije dovoljan, kaže Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta, nego bi se štednja trebala posebno usmjeriti na javna poduzeća, s obzirom na to da nije poznato što stoji u pojedinim kolektivnim ugovorima, pa tako primjerice gdje je predviđen rast plaća.

Ako Vlada ne poduzme sve mjere, moglo bi se dogoditi da HNB popusti aprecijaciji tečaja, a tada bi se to uz dodatno visoke kamate loše odrazilo na izvoznike.  Iako je većina kritika upućena na državu, ima i onih koji misle da bi samo HNB trebao voditi brigu o cijenama, jer joj to i je prioritetna zadaća.  Pa su kritike prema Središnjoj banci usmjerene na to da je do sada samo djelovala prema bankama, zaoštravanjem mjera, a koje su zbog njih, a u cilju zadržavanja profita, povisile kamate građanima.  Zaključak je ipak da se samo svim mjerama, fiskalnim i monetarnim, koje su usmjerena štednji može vidjeti antiinflacijski učinak. A ipak, guverner je svoje mjere poduzeo, dok one Vladine su tek u počecima. (Lidija Kiseljak)