Lovrinović za ukidanje valutne klauzule na kredite i depozite

Pozdravna riječ na otvaranju međunarodnog skupa posvećenog monetarnoj politici u procesu ulaska Hrvatske u EU, pripala je Martini Dalić, ministrici financija RH i izaslanici predsjednika RH, koja je neizravno, ali vrlo jasno odgovorila na nedavno izneseno mišljenje MMF-a o našoj situaciji.

- Hrvatska ima malu, otvorenu ali i visokoeuriziranu ekonomiju pa se monetarna politika ne može oblikovati putem konvencionalne ekonomske teorije. Hrvatska nije ni Kina, ni SAD. Ne možemo se oslanjati na preporuke međunarodnih institucija, ni 'mainstream ekonomija' jer ne odgovaraju na specifične probleme Hrvatske. Može se reći da u recesiji HNB treba povećati ponudu novca, kao što su to učinile mnoge druge zemlje, međutim u Hrvatskoj udio kunske novčane mase kojom središnja banka upravlja čini tek nešto više od 20 posto ukupnih likvidnih sredstava, a ostalo su devizna sredstva. Također netko može reći - što je loše u deprecijaciji tečaja kad će se povećati konkurentnost ekonomije i poboljšati položaj izvoznika, no promjena tečaja ne utječe samo na prihode nego i na troškove poduzetnika, kaže Dalić.

Deprecijacija ili aprecejacija, bila je glavna dilema foruma na kojem su govornici bili  Andras Simor, guverner Mađarske, dr. Jože Mencinger iz Slovenije, dr. Dariusz Rosati iz Poljske, dr. Mikhail Golovin iz Rusije, a među domaćim dr. Dragoljub Stojanov, dr. Ivan Lovrinčić, mr. Velimir Šonje, te dr. Saša Drezgić. Većina govornika uvjerena je kako se politika ciljane inflacije pokazala boljim rješenjem od politike upravljanja tečajem. Guverner Mađarske središnje banke Simor napomenuo je da iskustvo zemalja koje su pristupile eurozoni pokazuje kako je ciljanje inflacije bolje za održavanje niskih cijena i stabilnosti od tečajne politike, te da su se zemlje priklonjene tom modelu bolje prilagodile i lakše izašle iz recesije.

Poljski stručnjak Dariusz Rosati ocijenio je kako bi za malo, otvoreno gospodarstvo poput hrvatskog bilo korisno što prije ući u eurozonu jer će to pojeftiniti kapital i osigurati niže kamatne stope.
- Za otvorena gospodarstva je monetarna suverenost vrlo ograničeni pojam, jer niti vlastita valuta ne osigurava potpunu neovisnost u monetarnoj politici. S druge strane, nacionalna valuta je luksuz koji nas stoji 1,5 do 2 posto BDP-a godišnje, tvrdi Rosati. Slovenski ekonomist Jože Mencinger podsjetio je da je Slovenija do 2004. vodila uspješnu ekonomsku politiku koja joj je osigurala stabilnost uz rast BDP-a od 4 posto godišnje, no tada dolazi do strahovito brzog rasta kredita, koji je odveo zemlju u kreditnu ovisnost i, nakon izbijanja krize, kreditni krah. Omjer kredita i depozita u bankama dotad je bio 1 : 1, no u samo tri godine promijenio se na 1 : 60, što je značilo da su Slovenci posuđenim novcem stvorili "virtualno blagostanje" u kojem su ne samo tajkuni već i obični građani masovno kupovali dionice, misleći da će se brzo obogatiti.

Hrvatski stručnjaci bili su vrlo kritični prema činjenici da je Hrvatska trenutno u fazi restriktivne monetarne i fiskalne politike. To je tzv. mrtva zona iz koje se ne može izaći iz recesije nego samo pasti u depresiju, a Hrvatska je u depresiji jer već preko dvije godine, rekao je Ivan Lovrinović sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Lovrinović je upozorio je da su strane banke sve jače izložene kreditnom riziku, a to brine MMF jer su hrvatske devizne rezerve nedovoljne. Valutna klauzula predstavlja najveći rizik upravo za banke, što je jedini shvatio MMF, ocijenio je Lovrinović i zauzeo se za ukidanje valutne klauzule na kredite i depozite.
Profesor na riječkom Ekonomskom fakultetu Dragoljub Stojanov založio se za devalvaciju kune i aktivnu ekonomsku politiku koji idu na ruku industriji i rastu proizvodnje, a protiv politike deflacije koja pomaže samo financijskom kapitalu, inače je Hrvatska na putu da postane kolonija i europska periferija.

- Zanimljivo je da je prvi puta u posljednih 15 godina održan jedan ovakav, međunarodni skup o monetarnoj politici Hrvatske. Kroz razne oblike i programe, odnosno u nekom obliku stabilizacijskog programa ova zemlja živi već više od 30 godina, a Hrvatska gospodarska komora na zadnju veliku globalnu krizu upozoravala je već 2008. godine. Da je Vlada RH bilo kako reagirala, čak i potpuno drugačije od naših prijedloga, bilo bi bolje, nego nikako. Istina, Hrvatsku je doista teško mijenjati jer je stanovništvo staro, a 2 milijuna ljudi na ovaj ili onaj način živi od proračuna, nedovoljno je konkurentnog znanja, a kao društvo nismo sposobni pregovarati i dogovarati se. Drago mi je da su se uvaženi gosti i govornici  složili oko činjenice da je monetarna politika postala cilj, a ne instrumentarij, te da je spomenuto kako je upravo fiskalna politika donijela zakon o HNB-u, istaknuo je Nadan Vidošević, predsjednik HGK-a i domaćin Međunarodnog ekonomskog foruma. Treba naglasiti kako forumu nije prisustvovao nitko iz HNB-a, premda se guverner Rohatinski ispričao obvezama. (Darija Tabulov Truta / H)