Luković: Razduživanje, štednja, investicije i reforme za spas rejtinga

Osim povišenom cijenom i znatno manjom raspoloživošću kapitala na domaće će gospodarstvo putem banaka utjecati bankarske grupacije - najveće su naše banke u vlasništvu majki iz trenutačno problematične Italije i Austrije, kojoj prijeti sniženje besprijekornog kreditnog rejtinga AAA.

No, predsjednik Uprave Franjo Luković tvrdi kako Zagrebačka banka za sada nije dobila nikakve ‘instrukcije’ da smanji kreditnu aktivnost, štoviše, u planu su i dodatni, skromni doduše, izvori kapitala. Uz upozorenje da će ipak najviše računa voditi o rizicima. Također, prvi čovjek naše najveće Zagrebačke banke na konferenciji ‘Dužnička kriza u Europi i posljedice za Hrvatsku’ koju su u srijedu organizirali mjesečnik Banka i Zaklada ‘Friedrich Ebert’, ustvrdio je i kako nema straha od povlačenja kapitala iz naših banaka jer su premalene da bi mogle poboljšati uzdrmanu likvidnost matica. Za to služe kratkoročni krediti Europske središnje banke (ECB-a).

Sljedeća će godina biti znatno teža, kaže Luković, ne samo zbog toga što se ne zna što će točno raditi izborni pobjednik, nego, prije svega, zato što je teško rasti uz inicijalnu cijenu međunarodnog kapitala veću od sedam posto. Zato će ključne riječi u sljedećoj godini biti razduživanje, štednja, privatizacija, razvojni projekti i reforme. ?Razduživanje privatnog sektora i manjeg dijela poduzeća već je počelo, no ostala četiri zadatka još su na čekanju.

Ipak, detalj iz izlaganja Vladimira Gligorova, stručnjaka iz Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije, pokazuje da je za nas pet do dvanaest davno prošlo. Ako se zadužujemo po cijeni od sedam posto, a nominalni je gospodarski rast (bez uračunate inflacije) samo dva do tri posto, takva je privatna ili javna jedinka, tvrdi Gligorov, bankrotirala. Gledamo li tako, strogo tehnički, Hrvatska je i s urednim servisiranjem inozemnih obveza, zapravo već bankrotirala.

Grčki slučaj bankrota s povijesnim je detaljima pokušao pojasniti Georgious Chatzigiagkou, doktorant s britanskog sveučilišta York i konzultant na mnogim europskim projektima. Samo u 19. stoljeću Grčka je bankrotirala čak četiri puta, a posljednji je stečaj, onaj 1932. trajao više od 30 godina.
Kratko vrijeme, 50-ih godina 20. stoljeća zemlja je kotirala kao ekonomsko čudo, no već 1974. počinje era koja traje sve do danas, u kojoj se na vlasti izmjenjuju dvije dominantne političke stranke koje koloniziraju državnu administraciju. 'Štiteći' gospodarstvo od stranih ulaganja i inertne konkurencije državni se plijen nudi  odabranim poslovnim strukturama. Paralelno s tim procesom odvijala se i fiskalna ekspanzija, pa danas država kontrolora više od 75 posto ukupne ekonomije. Scenarij djeluje poznato?
Tko više zna koji po redu bankrot Grčke, kojoj bi se vjerojatno mogli pridružiti još neki pacijenti, Georgious je 'pozdravio' s te dvije riječi: Merry Crisis! (Gordana Gelenčer)