Arhiva

Ma Bell - novi policajac na netu?

3. siječnja 2008.

lider.media

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

AT&T, negdašnji divovski telefonski monopolist Bell, s NBC Universalom i Waltom Disneyjem pregovara o uvođenju sustava kojim će se boriti protiv ilegalne distribucije showova i filmova spomenutih tvrtki. No telekom kao nadzornik vladao bi velikim dijelom američkog interneta

Pripremio: Igor Škevin
[email protected]

Nešto se malo prašine podiglo nakon što je Google predstavio tehnologiju kojom može filtrirati videoulomke, što su neovlašteno objavljeni na njegovu web servisu YouTubeu. Ionako je YouTube pod stalnom paljbom velikih medijskih kompanija jer udomljuje videoclipove koji predstavljaju povredu autorskih prava. No, najava AT&T-a (American Telephone & Telegraph, negdašnji divovski telefonski monopolist Bell) o tome da će uvesti sličan sustav preko cijele svoje goleme širokopojasne mreže izazvala je burne prosvjede u Sjedinjenim Državama.

Taj je telekom u pregovorima s NBC Universalom i Waltom Disneyjem o uvođenju u sustav za prijenos podataka internetom sustava za prepoznavanje sadržaja, koji je izradila mala tvrtka Vobile. Spomenuta bi tehnologija bila korištena protiv ilegalne distribucije show-programa i filmova spomenutih tvrtki. Kritičari kažu da bi dodjeljivanje telekomu uloge nadzornika nad velikim dijelom američkog interneta - neki kažu da čak pola mrežnog prometa na neki način prolazi AT&T-ovom mrežom - prijetilo privatnosti korisnika, slobodi govora i pravu na pristup pod jednakim uvjetima. Do sada se uglavnom o filtriranju videa i sadržaja drugih medija govorilo u kontekstu pojedinih siteova, poput YouTubea i njihova korištenja takve tehnologije.

Stručni izvori govore da su AT&T i Disney ubacili više od pet milijuna dolara u Vobile, a očekuje se da će ih slijediti NBC Universal. Iako je AT&T priznao tu investiciju, objavio je da još nije donio definitivnu odluku o izboru tehnologije kojom će se koristiti u svojoj antipiratskoj borbi, ali nije potvrdio razgovore niti s Disneyjem, niti s NBC Universalom, koji je u vlasništvu General Electrica. U nedavnom intervjuu AT&T-jev generalni direktor Randall L. Stephenson izjavio da njegova korporacija traži tvrtke-početnike koje razvijaju obećavajuću tehnologiju filtriranja te da razgovaraju s filmskim studijima i drugim proizvođačima sadržaja jer su primijetili da je masa sadržaja koja se prenosi njihovom mrežom - ilegalna.

Zadovoljni direktori medija

Velikim bi hollywoodskim studijima i TV mrežama takav sustav bio dobrodošao. Stvorio bi, naime, svojevrstan prostor bez pirata u kojem bi oni bili sigurni u naplatu gledanja svojih filmova i programa. Direktori medijskih kuća kao argument ističu da bi takva zaštita dovela do toga da ponude više svojih najboljih stvari online i to po nižoj cijeni. Potrošači bi dobili legalan način da bez opasnosti od virusa dođu do videosadržaja. Vrijeme downloadanja bi se možda skratilo jer bi manje neautoriziranih datoteka istodobno putovalo mrežom.

U vrijeme kad bilo koji videouradak - od 30-sekundnog kućnog videa do cjelovečernjih filmova, čije snimanje stoji 100 milijuna dolara - može biti poslan netom pomoću samo nekoliko klikova mišem, autori sadržaja zahtijevaju jamstvo da im djela neće biti ukradena. Google je tako svoj sustav filtriranja koji automatski traži piratizirane sadržaje na YouTubeu prikazao u listopadu, sedam mjeseci nakon što ga je tužio Viacom za milijardu dolara. Samo nekoliko dana poslije konzorcij medijskih kuća, među kojima su Disney, Microsoft, News Corp. i NBC, izdao je preporuke o tome kako se siteovi mogu boriti protiv pirata.

Iako je AT&T u lipnju objavio da će u suradnji s Hollywoodom i glazbenom industrijom raditi na razvoju tehnologije za filtriranje kojom će sprječavati kršenja autorskih prava, stručnjaci iz te branše govore kako realni napredak nije postignut. Vijesti o konkretnijim planovima su u stvari samo glasni krici u tami zagovornika prava na privatnost koji su već lupili po prstima najveću telefonsku kompaniju u SAD zbog njezina pomaganja Bushevoj administraciji da prisluškuje telefonske linije svojih državljana u potrazi za informacijama o terorizmu.

Ugrožena privatnost i sloboda govora

Osim toga, pojavila su se i pitanja o slobodi govora. Što se, primjerice, događa ako filmski kritičar ili politički aktivist, u svom radu iskoristi autorski filmski isječak? Jer, kako svi priznaju, nema tog filtra koji će znati prepoznati koristi li se neka osoba isječkom u autoriziranom, legalnom ili zakonski dopustivom obliku. Također, zagovornici slobode govora navode i da su pirati domišljati, pa bi korištenje AT&T-ova sustava samo natjeralo profesionalne pirate da kriptiraju datoteke. Direktori studija pak inzistiraju na tome da oni žele uhvatiti pirate koji to rade na veliko, ali priznaju da se igraju mačke i miša te da nijedan sustav nije 100 posto pouzdan.

Izvori bliski tvrtkama tvrde da je jako malo toga odlučeno o detaljima rada sustava koji bi trebao proraditi potkraj 2008., iako su u pregovorima sudjelovali Stephenson, Robert A. Iger, generalni direktor Disneyja, i Jeff Zucker, predsjednik i generalni direktor NBC Universala. Vobileova tehnologija radi dvije stvari: iz svake digitalne datoteke izvlači niz bitova - nazvanih video-DNK koji služe kao digitalna osobna iskaznica svakom filmu. Podatke koji se prenose kroz AT&T-ovu mrežu propuštat će kroz ormare Vobileovih servera koji će tražiti podudarnosti. U nedavnom testiranju takvih sustava koje je održalo Udruženje filmaša Amerike Vobile je postigao puno bolje rezultate od desetak sličnih sustava u detektiranju piratiziranog sadržaja.

AT&T testira Vobileovu tehnologiju od početka proljeća. No, osim opsežna posla da je implementira unutar svoje goleme mreže, AT&T također radi na planu predstavljanja tog programa potrošačima. Jedna je mogućnost da se isprva koncentriraju na tu tehnologiju kao na način da se filtrira ilegalni sadržaj, poput dječje pornografije, za što neki analitičari kažu da će tu tehnologiju učiniti mnogo nevinijom. Jasno je i da taj sustav filtriranja može poboljšati AT&T-ov business razdvajajući ga od desetaka telefonskih tvrtki, iznajmljivača linija i pružatelja usluga spajanja na internet (eng. Internet Service Provider - ISP) koji pokušavaju sklopiti dogovore s medijskim kompanijama. Također, to može osloboditi milijarde dolara u investicijama i napraviti prostora za plaćeni sadržaj eliminacijom piratskih datoteka, koje prema nekim procjenama, čine polovicu prometa na internetu.

E-mail iz... Beograda

Natječaj za kupnju Zastave otvoren do kraja ožujka

Kao mogući kupci spominju se General Motors, s kojim Zastava ima ugovor o sklapanju Opel Astre i Vectre, zatim Fiat, čije se stare verzije Punta slažu u Kragujevcu već više od godinu dana, indijski Tata Motors, francuski Peugeot, austrijski Magna Steier...

Piše: Dejan Kožul

Dugoočekivani pretenderski postupak za kragujevačku tvornicu automobila Zastava napokon je raspisan 27. prosinca, dakle na samom kraju godine. Iako je bilo rečeno da će se to dogoditi dva tjedna prije, čini se da su zahtjevi potencijalnih kupaca, koji su tražili još vremena za pripremu, bili odlučujući. Međutim, dva tjedna nisu ništa u odnosu na sedmogodišnje iščekivanje i milijune eura, koliko je za to vrijeme upumpavano u Zastavu ne bi li se umjetno održala na životu. Ako je suditi prema najavama iz Ministarstva ekonomije i same Zastave, zanimanje za nekadašnjega balkanskog diva je golemo. Spominju se General Motors, s kojim Zastava ima ugovor o sklapanju Opel Astre i Vectre, zatim Fiat, čije se stare verzije Punta slažu u Kragujevcu već više od godinu dana, indijski Tata Motors, francuski Peugeot, austrijski Magna Steier... Koliko su te najave točne, pokazat će se tek na proljeće jer će zainteresirani kupci moći stjecati uvid u vrijednost Zastave sve do 31. ožujka. Tek u svibnju ući će se u proces prodaje kada će potencijalni kupci dostavljati ponude Agenciji za privatizaciju.

Uvjeti za potencijalne kupce

Postoje ipak određeni uvjeti koje mogući kupci moraju ispuniti kako bi uopće stekli pravo na uvid u podatke – potencijalni kupac mora se baviti proizvodnjom automobila u sklopljenom ili rasklopljenom stanju u razdoblju od najmanje tri poslovne godine u kontinuitetu, a prošlogodišnji poslovni prihod mora biti najmanje 500 milijuna eura. U slučaju da je riječ o financijskom investitoru (poduzeće čija je osnovna djelatnost investiranje novca, poput investicijskih banaka, mirovinskih i osiguravajućih društava), uvjet je da je raspolagao s ukupnom poslovnom aktivom od najmanje dvije milijarde eura u 2006. godini.

Procjena ukupne vrijednosti kragujevačke tvrtke tek će se utvrditi, a kupcu se nudi cijeli paket dionica - 87,2 posto društvenog kapitala i 11,8 posto Fonda za razvoj. Preostalih 0,9 posto kapitala je u vlasništvu malih dioničara.
Kako bi država 'uljepšala' mladu za udaju, odlučila je otpisati dug Zastave u iznosu od oko 360 milijuna eura. Dug je bio i veći, ali je država također preuzela brigu za nekih 40-ak milijuna eura, koliko je Zastava dugovala Fiatu. To je bio i jedan od uvjeta za potpisivanje ugovora o sklapanju Punta u Kragujevcu. Upravo taj ugovor, kao i nedavno potpisan ugovor s General Motorsom, daje nadu da će Zastava privući ozbiljne kupce koji će biti spremni zadržati više od 4.000 zaposlenih, koliko ih trenutačno radi u tvornici automobila.

Nerealni socijalni zahtjevi

S obzirom na to da proizvodni kapaciteti omogućuju silazak s trake oko 200 tisuća automobila na godinu, a sada ih se sklapa oko 60 tisuća, jasno je da će novi vlasnik zacijelo tražiti redukciju broja zaposlenih. Sindikat i radnici već su se pripremili za to i potencijalnom vlasniku poručuju da će za svih 4.000 zaposlenih morati naći rješenje. Iz sindikata je upućen zahtjev Agenciji za privatizaciju da budući vlasnik mora uložiti najmanje 157 milijuna eura u investicije i socijalni program. Iako razumljiv, takav zahtjev može biti dvosjekli mač jer je dosadašnje iskustvo pokazalo da su mnogi investitori nudili manje novca za kupnju tvrtke kako bi ispunili želje zaposlenih. Što je najgore, od početka privatizacije, u čak 13 posto slučajeva slični ugovori su raskinuti jer investitor nije ispunjavao obveze iz socijalnog programa. Upravo su zato brojni stručnjaci zapravo poprilični pesimisti kada je riječ o prodaji Zastave. Čak ni sklapanje Punta, Opel Astre i Vectre ne može popraviti stanje u tvornici koja je godinama devastirana i koja je proizvodila samo gubitke.