Makedonska Bitola najbolji reformator

Najnovije izvješće Svjetske banke o lakoći poslovanja ovoga puta ne obuhvaća samo najnaseljenije, velike gradove u regiji nego pruža mogućnost usporedbe gradova unutar jedne zemlje te usporedbu s drugim gradovima u regiji.

Izvješće uspoređuje četiri područja regulatornih propisa koji su u nadležnosti lokalnih vlasti: pokretanje poduzeća, rješavanje dozvola, upis vlasništva i provedbu ugovora. Iako su neke zemlje postigle izniman napredak u poboljšanju investicijske klime (Hrvatska i Republika Makedonija bile su među 10 najboljih reformatora prošle godine) u Izvješću stoji kako se reforme mogu proširiti i na lokalnu razinu. Makedonska Bitola prvorangirani je grad prema izvješću, s titulom najboljeg reformatora. A reforme su u poslovanju iznimno važne za rast. Investitorima je potrebna predvidljivost, dobro korporativno upravljanje i zakon o obveznim odnosima, a regiji su potrebne investicije koje će stimulirati rast i stvaranje novih radnih mjesta, preporučuje se u izvješću. Naime, reforme mogu povećati konkurentnost gradova kroz smanjenje troškova i rizika u poslovanju.

One obuhvaćaju konsolidaciju procesa izdavanja građevinskih dozvola kroz One-stop shop (koncept sve na jednom mjestu), uvođenje elektronske registracije poduzeća i poboljšanje sustava upravljanja sudskim postupcima. Gradovi mogu naučiti provoditi reforme od drugih gradova u svojoj zemlji ili od gradova u regiji. Kada bi jedan grad usvojio svu postojeću dobru praksu iz jugoistočne Europe, bio bi na 9. mjestu od 178. gradova obuhvaćenih izvješćem “Doing Business” i bio bi u rangu Irske i Kanade. Taj bi grad trebao usvojiti dobru praksu Vlore, Albanija (u pokretanju poduzeća), Osijeka, Hrvatska (rješavanje građevinskih dozvola), Pljevlja, Crna Gora (upis vlasništva) i Zrenjanina, Srbija (provedba ugovora).

U pojedinim su područjima hrvatski gradovi uspješniji od ostalih u regiji. Primjerice, broj procedura potrebnih za upis vlasništva najmanji je u Zagrebu (5 procedura). Prosječan trošak naplate ugovora iznosi 14% vrijednosti,dok je prosjek jugoistočne Europe 30%. Čak i nakon ovogodišnjeg siječnja (tada je Izvješće završeno) hrvatski su gradovi nastavili s provođenjem reformi. U Varaždinu je tako skraćeno vrijeme za otvaranje poduzeća i to kroz dostavljanje cjelokupne dokumentacije Fini za upis poduzeća pri Trgovačkom sudu. Zakonom o prostornom planiranju i gradnji smanjen je broj dozvola potrebnih za izgradnju gospodarskog objekta. Uvedeno je i vremensko ograničenje za izdavanje potrebnih rješenja. A reforme su, stoji u izvješću, važne i zato što potencijalne investitore privlači i kontinuirano unapređenje cjelokupnog poslovnog okruženja. Uz blizinu europskog tržišta i status kandidata za članstvo u Europskoj uniji, Hrvatska bi u privlačenju inozemnih investicija, poticanju rasta poduzetništva i stvaranju novih radnih mjesta mogla biti uspješna.  (Gordana Gelenčer)