Mali investicijski fondovi na rubu opstanka

Bijeg ulagača i kapitala nekoliko je manjih fondova doveo do ruba opstanka. Lipanjska statistika pokazala je da od 56 dioničkih i mješovitih fondova 10-ak ima imovinu manju od 10 milijuna kuna, a polovini njih na granici je likvidacijskog praga od pet milijuna kuna.

Piše: Tomislav Poljak

Sve su češća predviđanja da nakon stotina milijardi dolara gubitaka, koliko je u financijskoj krizi izgubila financijska industrija, najgore tek očekujemo. Globalno gospodarstvo, koje je već osjetilo usporavanje rasta, gotovo sigurno plovi u recesiju. Takvim su stanjem naviše pogođene svjetske burze, domino-učinkom i investicijski fondovi. Hrvatska nije nimalo imuna na okruženje, u našim je investicijskim fondovima sve veća suša. Ukupna imovina svih 85 aktivnih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom, prema Hanfinim podacima, potkraj kolovoza pala je na 16,843 milijardi kuna, što je u odnosu na srpanj 580 milijuna kuna (3,33 posto) manje. Fondovska je imovina čak 41 posto siromašnija nego potkraj lanjskog prosinca i na najnižoj je razini od kraja 2006. Potkraj prosinca 2007. fondovi su upravljali s prosječnih 880 eura po stanovniku, a potkraj kolovoza ove godine samo s 522 eura.

Gubici mijenjaju poredak

Uz iznimku novčanih fondova, u kojima su ulagači pretežno pravne osobe, imovina je potkraj kolovoza bila prosječnih 356 eura ili 23 eura manje nego u srpnju. U kolovozu je imovina porasla samo novčanim i obvezničkim fondovima, a u mješovitim je i dioničkim fondovima zabilježen pad. Svi su dionički i mješoviti fondovi u ovoj godini (za sada) u minusu, od dva do čak 45 posto. Znatno su bolje prošli obveznički fondovi, većina ih je ove godine u plusu, no najviše se isplatilo ulagati u novčane fondove, jer su svi ove godine rasli. Bijeg ulagača i kapitala nekoliko je manjih fondova doveo do ruba opstanka. Lipanjska je statistika pokazala da od 56 dioničkih i mješovitih fondova 10-ak ima imovinu manju od 10 milijuna kuna, a polovini je imovina na granici likvidacijskog praga od pet milijuna kuna. Prva vijest o neizbježnoj konsolidaciji u sektoru stigla je iz društva Adriatica Capital, koje je najavilo pripajanje fonda AC Balkan većem fondu istog društva pod nazivom AC Rusija.

Vodeći su dionički fondovi ljetos pretrpjeli natprosječne gubitke, što je prouzročilo promjene na vrhu. Na drugo se mjesto prema prinosima probio fond ZB trend, koji je profitirao od strateškog usmjerenja na dionice i obveznice razvijenih europskih tržišta. Potpuno se približio još vodećem HPB Titanu, koji je snažno pogođen srpanjskom depresijom. Znatno su na vrijednosti izgubili i fondovi koji ulažu u azijske (Ilirika Azijski tigar) i ruske (AC Rusija) dionice. Fondovi fokusirani na hrvatsko i tržišta regije pretrpjeli su umjerene gubitke zbog velikog skoka Inine dionice. Među mješovitim fondovima i dalje vodi InterInvest Balanced, a u stopu ga prati ST Agressive. Posljednjih mjesec dana najviše je napredovao fond ST Balanced, a najveći gubitnik bio je ZB global. Kao najbolji ulagački izbor ponovno su se pokazali novčani fondovi kojima su ovogodišnji prinosi od 1,94 do 3,26 posto.

Pad imovine u kolovozu logičan je nastavak neizvjesne situacije na globalnim i regionalnim tržištima kapitala. Udjel novca u odnosu na ukupnu imovinu fondova (u odnosu na kraj prošle godine) ostao je jednak - tri posto. Udjel domaćih vrijednosnih papira u portfeljima fondova bio je 68 posto, a potkraj prošle godine 67 posto. Istodobno je smanjen udjel stranih vrijednosnih papira, i to četiri posto (na 25 posto), a imovina uložena u kratkoročne vrijednosne papire i depozite porasla je šest posto (na 36 posto). Najočitije promjene, zbog isplate novca ulagačima, bilježe dionički i mješoviti fondovi.

Bijeg u novčane fondove

Kod dioničkih je fondova iznos uložen u depozite u kolovozu bio osam posto njihove ukupne imovine, što je sedam posto manje u odnosu na kraj prošle godine. Kod mješovitih su depoziti u istom razdoblju smanjeni s 24 na 11 posto. U kolovozu su najveći rast imovine zabilježili novčani fondovi, čija je imovina uvećana 256 milijuna kuna (4,99 posto). S blagim rastom imovine od sedam milijuna kuna (1,12 posto) slijede obveznički fondovi. Na negativnoj strani, s padom od 370 milijuna kuna, slijede mješoviti fondovi (7,53 posto). Najveći pad imovine u kolovozu od 472 milijuna kuna bilježe dionički fondovi, pa im je sada ukupna imovina 'teška' 6,317 milijardi kuna.

Imovina novčanih fondova potkraj kolovoza bila je 5,373 milijarde kuna, a u ovoj godini porasla je gotovo 30 posto. Njihova imovina je najviše porasla zbog toga što je na dioničkom tržištu prevladavao negativan trend, pa su ulagači premjestili novac iz rizičnijih dioničkih i mješovitih fondova u sigurne novčane. Sedamnaest je mješovitih fondova potkraj srpnja upravljalo imovinom od 4,549 milijarde kuna, što je upola manje nego potkraj prošle godine. Ukupna imovina svih obvezničkih fondova potkraj kolovoza uspjela je prijeći granicu od 600 milijuna kuna, s time da je u ovoj godini pala 71 milijun.

Unatoč tomu više od trećine tržišta, 37,51 posto, još drže dionički fondovi, no na drugom su mjestu novčani s tržišnim udjelom od 31,90 posto, potom slijede mješoviti s 27,01 posto udjela. Obveznički su ostali na četvrtome mjestu s 3,58 posto tržišta. ?Prema Hanfinim podacima, četiri društva upravljaju imovinom većom od milijardu kuna. Imovina pod upravljanjem ZB Investa čini 37,05 posto tržišnog udjela, PBZ-ov je udjel 19,39 posto, slijede Raiffeisen Invest s 11,12, Erste Invest s 10,26 i HPB Invest s 4,93 posto tržišnog udjela. Mjereno imovinom, prvih pet zauzima 82,74 posto tržišta. Najveći tržišni udjel među 'malim' društvima dijele Ilirika Investments s 2,06 posto i ICF Invest s 1,89 posto. Od četiri fonda koja imaju imovinu veću od milijarde kuna najveći je fond još novčani ZB plus, koji upravlja s 2,77 milijarde kuna, što je 51,55 posto ukupne imovine uložene u novčane fondove.