Mali ulagači hrle na valutna tržišta

Uzdrmanog povjerenja zbog najgore globalne financijske krize od Drugoga svjetskoga rata, brojni mali ulagači pobjegli su od dionica, nekretnina, ulaganja u tržišta u razvoju i ostale nekoć vrlo privlačne imovine, i umjesto toga okrenuli se valutnim tržištima.

Globalna kriza, naime, naučila ih je da je najvažnija likvidnost. A s 3.200 milijardi dolara vrijednim dnevnim obujmom trgovanja, devizno tržište najlikvidnije je u svijetu.Štoviše, za razliku od trgovaca dionicama koji su često suočeni s pravilima o 'short-sellingu' ili klađenju da će cijene dionica padati, ulagači u devize mogu imati neograničeno duge ili kratke pozicije jer se valutama truje uvijek u paru - ulagač uvijek jednu kupuje a drugu prodaje.

"Mali ulagači diljem svijeta, posebice u zemljama koje imaju veću kontrolu nad tržištem dionica, definitivno se okreću trgovini valutama", kaže Betsy Waters, direktorica dbFX.com-a, platforme Deutsche Banka za trgovinu devizama.Preko te platformi u prvom ovogodišnjem tromjesečju volumen trgovanja porastao je 37 posto na godišnjoj razini, a broj korisnika i više je nego udvostručen.Gain Capital, koji posjeduje Forex.com, tvrdi da je broj novih računa njegovih klijenata rastao otprilike za 30 posto mjesečno u zadnjih pola godine, dok je broj transakcija dnevno uvećan gotovo 50 posto.

Iz GFT Forexa, pak, kažu da je volumen trgovanja devizama preko njihove platforme uvećan 187 posto u razdoblju od kraja 2007. do kraja 2008. godine. Nakon sporog početka krajem 1990-ih godina, aktivnosti malih ulagača na valutnim tržištima su se razbuktale. Do kraja 2006. godine prosječni dnevni obujam transakcija koje rade mali ulagači premašivao je 60 milijardi dolara, što je čak 500 posto više nego 2001., podaci su tvrtke za istraživanje Aite Group.

Po podacima Greenwich Associatesa, transakcije malih ulagača obavljene preko elektroničkih trgovinskih platformi uvećane su od 2007. do 2008. za 43 posto, dok je ukupno u svijetu obujam transakcija na deviznim tržištima u tome razdoblju porastao 15 posto. Ipak, kreditna kriza pogodila je i to najlikvidnije tržište u svijetu. Spreadovi su tijekom ove krize prošireni, što znači da ulagači moraju kupovati valute po višim cijenama nego prije i prodavati po nižim.

To je dovelo do toga da su se ulagači uglavnom usredotočili na trgovanje najlikvidnijim valutama, koje tendiraju imati nešto uže spreadove."Veliki je fokus ulagača na tri najvažnije svjetske valute, posebice na euro", kaže Waters.U prvom ovogodišnjem tromjesečju, euro-dolarske transakcije činile su više od polovine svih transakcija putem elektroničkih platformi, te su bile 40 posto veće nego u 2008. odnosno 20 posto veće nego u 2007., iznijela je podatke Waters.No, klađenje na valutne parove, koji obično bilježe divlje oscilacije cijena, može biti vrlo riskantno. Korištenje poluge je dvosjekli mač, i može uzrokovati znatne gubitke kada se stvari pogoršaju, zbog čega upravljanje rizicima dobiva na važnosti.

"Kratkoročno, možete ući na fenomenalno tržište pa upravljanje rizikom nije važno, kao primjerice u prošloj godini. No, ako biste željeli ostati dugoročni ulagač, važno je upravljati njime", poručuje Karen Wuertz, potpredjsednik pri National Futures Associationu. Uzlet transakcija na deviznim tržištima stvara i pogodno tlo za bujanje prijevara i muljaža, od zavodljivih oglasa i lažnih izjava o računima do raznih piramidalnih shema dizajniranih da donose profit postojećim klijentima tako što privlače novac od novih klijenata. Stoga se ulagačima prije bilo kakvih transakcija preporuča da barem provjere je li uopće tvrtka koja ima elektronički platformu registrirana.   (H)