Mali ulagači na burzi bit će osigurani do 20.000 eura

Postupak nadoknađivanja novca malim ulagačima na burzi pokretao bi se kad brokerska kuća ne bi mogla ispuniti financijske obveze prema klijentima ili ne bi mogla vratiti njihove vrijednosne papire. Riječ je o stečaju, prijevari ili likvidaciji brokerske kuće

Piše: Lidija Kiseljak

Do kraja godine trebao bi biti gotov prijedlog zakona o tržištu vrijednosnih papira, koji će se najvjerojatnije zvati Zakon o tržištu kapitala, a bit će potpuno usklađen s direktivama EU. Preoblikovanje brokerskih kuća u investicijske tvrtke, koje će morati povećati temeljni kapital, ali i kao svaka financijska institucija voditi računa o adekvatnosti kapitala, zatim koje će veću pozornost morati posvetiti neprofesionalnim ulagačima, a mali ulagači bit će poput štediša u bankama novčano osigurani, neke su od novosti koje će donijeti novi zakon, najvjerojatnije ispisan u 500-tinjak članaka. Sadašnji Zakon o tržištu vrijednosnih papira sadrži 165 članaka. Uz tek potrebno definiranje novosti na kojima rade dvije radne skupine koje čine predstavnici struke, Hanfa je već donijela nekoliko pravilnika koji će biti uvršteni u novi zakon o tržištu kapitala, ali koji će se primjenjivati i prije nego što zakon stupi na snagu, najvjerojatnije 2009. godine.
 
Odredba o adekvatnosti kapitala

Neke brokerske kuće već su počele raditi kalkulaciju troškova jer će usklađivanje s EU iziskivati izdvajanje mnogo više novca nego sada. Primjerice, temeljni kapital više neće biti u rasponu od svega 200.000 kuna do četiri milijuna kuna, ovisno o vrstama djelatnosti za koje je brokerska kuća registrirana. Najniži temeljni kapital od 200.000 kuna koji je sada potreban za obavljanje osnovne djelatnosti, odnosno trgovinu vrijednosnim papirima, često pojedincima služi za otvaranje brokerske kuće ponajprije iz vlastitih razloga, odnosno da za svoj račun obavljaju transakcije, a da kao brokeri ne moraju pritom plaćati proviziju. Zbog tako lake mogućnosti otvaranja brokerske kuće sudionici tržišta već dulje misle da je temeljni kapital odavno trebalo povećati.  

Na koliko će se povećati, još nije poznato, ali sigurno je da će također biti raspon vrijednosti, ovisno o vrstama djelatnosti za koje se brokerska kuća bude registrirala. Brokerske će se kuće ubuduće zvati investicijske tvrtke i bit će definirane kao financijske institucije, pa će se i kod njih primjenjivati odredba o adekvatnosti kapitala i Basel II. - Dakle, dodatni će trošak investicijskog procesa biti i odvajanje novca za rizičnije investicije - kaže član Uprave Interkapitala Daniel Nevidal. Na preliminarnim razgovorima financijskih nadzornika najavljeno je da će najvjerojatnije stopa adekvatnosti biti 10 posto, ista kojavrijedi i za banke, odnosno buduće kreditne institucije. Te buduće investicijske tvrtke moći će obavljati i poslove skrbništva, što sada za brokerske kuće može obavljati samo banka.

Troškovi od nekoliko milijuna kuna

Ovisno o dosadašnjim ulaganjima u brokersku kuću ovisit će i trošak koji će imati u tijeku usklađivanja s budućim zakonom. No, oni koji će tek htjeti osnovati brokersku kuću neće to više moći učiniti s malo novca jer, prema najavama predsjednika Uprave Hanfe Ante Samodola, one će i prije ulaska u EU morati biti usklađene sa svim zahtjevima Unije. Za investicijske kuće u EU trošak prilagodbe je bio oko 20 milijuna eura, pa je zato Samodol već ranije najavio da bi trošak prilagodbe domaćih kuća mogao biti oko dva milijuna eura. Brokerska kuća ICF počela je raditi kalkulaciju troškova, a, prema riječima njezina direktora Ratka Bajakića, riječ je dva do tri milijuna kuna.
- Prije svega, tu se uračunava trošak koji će trebati izdvojiti za kadar i informatički sektor. Primjerice, i računovodstvo u investicijskoj kući više neće smjeti biti eksternalizirano.

- Informatička podrška morat će biti na vrhunskoj razini sa svim ugrađenim zaštitama i jasnim razgraničenjem do kojih informacija mogu doći neki od djelatnika tvrtke - kaže Nevidal.Uz trošak koji će nastati usklađenjem s direktivama EU, domaće će brokerske kuće osjetiti i drugi udarac zbog strane konkurencije. Naime, ulaskom u EU strane će brokerske kuće moći otvarati svoje podružnice u našoj zemlji. Strani ulagači više se neće morati koristiti uslugama domaćih brokerskih kuća, zbog čega će im se obujam poslovanja smanjiti. I zbog troška i zbog konkurencije, domaće brokerske kuće sigurno će pratiti sudbina koja je prije nekoliko godina snašla bankarsko tržište. Mnogo brokerskih kuća vjerojatno će se ugasiti, neke će se spojiti ili će ih preuzeti jače. - Okrupnjivanje se provodi i u svijetu, zato neće mimoići ni nas - kaže Nevidal. Za neke će konkurencija sigurno biti prejaka, posebno za kuće koje nisu našle svoju nišu.

Promjena u organizaciji

Posebno pitanje usklađenja bit će usmjereno na organizaciju poslova unutar brokerske kuće.
- To se odnosi na osnivanje odjela i zapošljavanje ljudi za usklađivanje sa svim zakonima i propisima koji utječu na poslovanje te njihovo  poštovanje (engl. compliance) - kaže Nevidal i dodaje: - Trebat će uspostaviti posebnu internu kontrolu i poseban menadžment za upravljanje rizicima. To znači da će standardno ustrojena kuća morati imati barem sedam do osam djelatnika, odnosno, najmanje dva brokera, upravu, back office, računovodstvo, internu kontrolu, menadžment za upravljanje rizicima itd. Organizacijska pitanja, ali i velik dio ostalih dijelova budućeg zakona već su definirani nizom pravilnika koje je donijela Hanfa.   

Među njima su, primjerice, prošli tjedan doneseni pravilnici o sprečavanju sukoba interesa te sadržaju i načinu vođenja knjige naloga te već prije donesen Pravilnik o sprečavanju manipulacije tržištem. Ovoga tjedna Hanfa, pak, donosi pravilnik o razvrstavanju klijenata koji bi se primjenjivao od sljedeće godine. Ulagači će se tako podijeliti na retail investitore i profesionalne i pristup prema njima će biti drugačiji.  - Tako će investicijska kuća morati davati potpune informacije neprofesionalnim ulagačima, odnosno uslugu za takvog klijenta osmisliti tako da bude najpovoljnija za ulagača - kaže direktor Erste vrijednosnica Marin Hrešić.

Zaštita investitora

- Poput štediša u bankama, i mali će ulagači na burzi biti osigurani do 20.000 eura. Isti osigurani iznos vrijedi u EU, pa ga ni mi nećemo mijenjati - kaže Samodol. Isti će se iznos, naime, primijeniti i kod osiguranja depozita u bankama, dakle oko 160.000 kuna umjesto sadašnjih do 100.000 kuna. Postupak naknade novca malim ulagačima na burzi pokretao bi se u slučaju kada brokerska kuća iz određenih razloga ne bi mogla ispuniti svoje financijske obveze prema klijentima ili ne bi mogla vratiti njihove vrijednosne papire koje drži za račun klijenta, a ne postoji mogućnost da se u kratkom vremenu takva situacija promijeni. Odnosno, u slučaju stečaja, prijevare ili likvidacije brokerske kuće koja zbog toga ne može ispuniti svoju obvezu prema investitorima, ulagači bi se namirivali iz tzv. sheme osiguranja investitora ili tzv. kompenzacijskog fonda. Nositelj tog projekta je Središnja depozitarna agencija. U punjenju fonda sudjelovali bi svi članovi burze, a ako bi se dogodio osigurani slučaj, investitori bi se namirivali prema određenom kriteriju.