Manja potražnja za kreditima, banke će se više okrenuti tvrtkama

Kredita će biti, ali manje, jer je i potražnja manja, a čini se da će se banke ipak više orijentirati poduzećima, ocijenio je direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zoran Bohaček na današnjem predstavljanju HUB Analiza "Troškovi regulacije (IRO) i troškovi sredstava banaka (TOS) - Što donosi kriza".

Uvjeti su teži, potražnja je manja i čini se da će se banke ipak više orijentirati poduzećima te da će rast biti veći na razini poduzeća nego na razini građana, kazao je Bohaček. Smatra kako reći da imamo kreditnu krizu ili obustavu kredita ne stoji, jer krediti, po podacima HNB-a, rastu još uvijek nekih 10, 11 posto godišnje.Dobrim je ocijenio smanjivanje deficita državnog proračuna jer će na taj način ostati više slobodnog novca za kreditiranje gospodarstva, a pozitivnim smatra i poteze HNB-a (ukidanje GOP-a, smanjenje stope obvezne rezerve).

Predstavljajući HUB-ovu analizu, Bohaček je istaknuo da je regulatorno opterećenje palo i ima šanse još pasti, učinkovitost i marža banaka neće rasti, a ono što može rasti je premija na rizik ukoliko dođe do šire krize u gospodarstvu.Drugi rizik su trošak po kojem banke pribavljaju sredstva (TOS1) koji, ako počnu padati na međunarodnom tržištu daju šansu da padaju i kod nas. Sad se to u blagoj mjeri počelo događati, a ako se to nastavi u prvom kvartalu onda su veće šanse da kamate generalno odu dolje, kazao je Bohaček.

Ukupni troškovi izvora sredstava banaka, koji uključuju i troškove regulacije, od rujna 2005. do rujna ove godine narasli su 2,75 postotna boda, odnosno na 7,25 što djeluje zabrinjavajuće. No, u protekle tri godien to se nije u tolikoj mjeri prelijevalo na rast aktivnih kamatnih stopa.Najnovija otpuštanja monetarne regulacije (ukidanje granične obvezne pričuve i smanjenja stope obvezne rezerve za tri postotna boda) donijela su znatno smanjenje regulacijskih troškova, za 1,37 postotnih bodova u odnosu na kraj rujna.

To smanjenje, ističu u HUB-u, predstavlja značajno rasterećenje, no ono ni izbliza ne kompenzira raniji pritisak rasta cijene novca.U HUB-u drže kako učinkovit doprinos normalizaciji kamatnih stopa može dati restriktivna fiskalna politika koja će smanjiti potrebe za monetarnim restrikcijama i olakšati kreditne tokove od banaka prema privatnom sektoru. Samim time će, kažu, pridonijeti smanjenju rizika i sprječavanju rasta kamatnih stopa. (H)