Manje papirologije za manje projekte

Prijedlog zakona o prostornom uređenju i građenju donosi novine koje bi trebale pojednostavniti proces gradnje i dobivanja dozvola. Zakon, prema riječima ministrice Matulović-Dropulić, podrazumijeva sveobuhvatan i integralni pristup, sa svim potrebnim podacima za 'gradnju od početka do kraja'

Za gradnju kuća bruto površine do 400 metara četvornih i poljoprivrednih objekata do 600 metara četvornih potrebno je samo rješenje o uvjetima gradnje. Za dobivanje rješenja treba priložiti idejni projekt. Lokacijska dozvola i potvrda glavnog projekta potrebni su za veće objekte. U lokacijskoj dozvoli treba sve biti utvrđeno: položaj objekta, način gradnje, odnosi s susjedima i dr. Potvrdom se utvrđuje sukladnost projekta s lokacijskom dozvolom i postojećim zakonom. Građevine poput autocesta i tvornica trebaju imati lokacijsku i građevinsku dozvolu. Ovdje je uključen i tehničko-tehnološki idejni projekt kojim se ustanovljuju, sada objedinjeni, okolišni uvjeti.

Nakon pet godina vrši se provjera poštovanja predviđenog utjecaja na okoliš. U gradovima s više od 35.000 stanovnika, njih 16 prema posljednjem popisu, gradske će uprave od državne uprave preuzeti posao izdavanja dozvola. Tim od 522 osobe izdaje relevantne dozvole, a sada će preći pod pasku gradova i županija. Namjera je ubrzanje cijelog postupka, ali najveći je problem je nedostatak ljudi. Manjak inspektora će se, nada se ministrica, riješiti povećanjem njihovih plaća u novom Zakonu o plaćama. Prostorne planove uređenja sve općine i gradovi danas već imaju ili ih izrađuju.

Od 556 jedinica lokalne samouprave 431 je donijela prostorni plan. Ostale općine i gradovi moraju to učiniti do kraja ove godine. U protivnom neće moći graditi na svom području. Moraju donijeti urbanistički plan uređenja te detaljni plan uređenja na područjima na kojima se provodi urbana komasacija. Generalni urbanistički plan više nije obvezan, ali za one koji ga žele slijediti vrijedi još 10 godina.

Urbana komasacija je postupak od velikog interesa za državu. Njime se čestice unutar građevinskog zemljišta spajaju u jednu cjelinu. Time se nastoje atraktivne lokacije poput središta gradova i turističkih i gospodarskih zona preoblikovanjem osposobiti za gradnju. Istodobno se sređuju vlasnički i drugi stvarno-pravni odnosi na zemljištu. Područje komasacije određuje se prostornim ili urbanističkim planom, a postupak se pokreće na zahtjev jedinica lokalne samouprave. Kao naknadu vlasnici zemljišta dobivaju drugu građevinsku česticu ili novčanu naknadu prema tržišnoj vrijednosti komasiranog zemljišta.

Žalbe u svezi s naknadom upućuju se na općinski sud, a žalbe zbog samog odvlašćivanja odlaze na upravni sud.Zakonom se određuje i mogućnost dobivanja uporabnih dozvola za objekte sagrađene prije primjene Zakona o gradnji, tj. 2004. godine. Za građevine čija je građevinska dozvola izdana do 19. lipnja 1991. godine ne izdaje se uporabna dozvola. Osim ako u vezi s njenim građenjem nije u tijeku postupak građevinske inspekcije. Za građevine s dozvolama izdanim nakon tog datuma, umjesto uporabne dozvole može se izdati uvjerenje da je objekt sagrađen u skladu s građevinskom dozvolom.

Zakon bi mogao stupiti na snagu početkom listopada. Oni koji su već predali zahtjev za dozvolu mogu ih povući u išćekivanju zakona. Zainteresirani mogu pročitati prijedlog zakona na www.mzopu.hr i dati svoj komentar ili prijedlog Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.  (Tajana Ljubičić)