Marinac: Hitrorez bi nas iduće godine mogao dovesti na 40. mjesto ljestvice

Iako je Hrvatska s lanjskog 64. napredovala na 51. mjesto na svjetskoj ljestvici konkurentnosti, za nas je u biti loše, a napredak je varljiv. 'To je strašno zabrinjavajuće i vuče nas natrag. Potrebne su reforme koje će povećati efikasnost tržišta, a Hitrorez bi mogla biti upravo jedna takva reforma koja bi nas iduće godine mogla dovesti na 40. mjesto ljestvice', rekao je predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Darko Marinac

    Uz pohvale ukupnom napretku, zaključak je izvješća koje su u srijedu predstavili članovi Nacionalnog vjeća za konkurentnost da je sudstvo u Hrvatskoj mnogo manje neovisno nego što je bilo lani, zapošljavanje stranaca mnogo je teže, porezno opterećenje je veće, a ‘zdravlje’ bankarskog sektora je lošije. Lošija pozicija Hrvatske u ovim segmentima gdje se padovi u odnosu na lani bilježe u dvoznamenkastim brojkama upućuju na tok da bi se kreatori konkurentnosti i oni koji se nadaju njezinu realnu povećanju trebali zabrinuti. 

'To je strašno zabrinjavajuće i vuče nas natrag. Potrebne su reforme koje će povećati efikasnost tržišta, a Hitrorez bi mogla biti upravo jedna takva reforma koja bi nas iduće godine mogla dovesti na 40. mjesto ljestvice', rekao je na predstavljanju rezultata predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Darko Marinac.

Utjeha nam može biti činjenica da je Rumunjska ukupno pala za jedno, a Bugarska za čak 11 mjesta. Ni zemlje iz regije nisu se proslavile, pa su tako Srbija i Crna Gora te Bosna i Hercegovina iza 80. mjesta, a Slovenija je u odnosu na lani pala tri mjesta. Hrvatska je ukupni napredak, koji se nikako ne bi smio tumačiti kao sprektakularan, ostvarila zahvaljujući pozitivnim pomacima u kriterijima visokog obrazovanja i treninga, inovacija i tehnološke spremnosti. Napredak u ovim segmentima duplo je bolji od pada u predhodno nabrojenima, pa izgleda da je na konkurentnosti Hrvatske u posljednjih godinu dana među ministrima ozbiljnije radio samo ministar znanosti obra-zovanja i sporta Dragan Primorac.

Osvrćući se na pozitivne pomake Marinac je posebno istaknuo dobru poziciju Hrvatske prema kriteriju dostupnosti istraživanja i obrazovanja u lokalnim sredinama, te je komentirao da je uspostravom kvalitetnog sustava Hrvatska napravila korak ka dugoročnom osiguravanju konkurentonsti.

Prema indeksu poslovne konkurentnosti, djelu koji se odnosi na poslovanje i strategiju poduzeća Hrvatska je napredovala 9 mjesta te se s prošlogodišnjega 65. uspela na 54. mjesto. U djelu koji se odnosi na kvalitetu poslovnog okruženja napredak je još veći, za čak 19 mjesta, jer se Hrvatska sa 75. pozicije uzdigla na 56. mjesto. Lošije nego lani smo ocijenjeni i kad je riječ o troškovima uzrokovanim organiziranim kriminalom.

U zaključku ovogodišnjeg Izvješća pohvaljuju se reforme i ukupni napredak, ali je vrlo jasno naznačeno da su Hrvatske slabosti sadržane u neefikasnosti javne administracije, korupciji, poreznom opterećenju te direktnim stranim investicijama kao izvoru novih tehnologija.  U globalnoj je konkurentnosti došlo i do smjena na vrhu, pa su lanjske perjanice, SAD, Francuska i Koreja, izgubile svoje vodeće pozicije, dok je ove godine najkonkurentnijim svjetskim gospodarstvom proglašena Švicarska, a slijede je Finska i Švedska. (Dragana Radusinović)

 Opširnije možete pročitati na naslovnici u grupi 'besplatni download'