Martina Dalić najavila izmjene u modelima državne pomoći A i B

Osnaživanje proračuna, jačanje fiskalne odgovornosti, efikasnija naplata prihoda, striktna kontrola fiskalne odgovornosti i poticaj oživljavanju tržišta kapitala - sve su to zadaće koje će tijekom ove godine provesti nova ministrica financija Martina Dalić uz pomoć Domagoja Miloševića, potpredsjednika Vlade za investicije.

Dalić je, uz to, na prvom susretu s novinarima najavila izmjene u modelima državne pomoći A i B, koji se dosad nisu pokazali učinkovitima. Konkretno, povećat će se postotak dopuštenog refinanciranja iz kredita dobivenog po modelu A (u kojem je ostalo neiskorištenih 1,1 milijardu kuna) s 20 na 40 posto, ubrzat će se procedura korištenja sredstava, odnosno bankama će se omogućiti mostno financiranje dok traje proces odobrenja, a proširit će se i krug namjene tih sredstava. Naime, tim su se novcen mogla financirati samo obrtna sredstva, a izmjenama će se taj novac moći koristiti i za osnovna sredstva i investicije.

Ako banke i HBOR brzo sklope novi sporazum, prve aukcije mogle bi se održati već sredinom veljače. Na upit o planiranom zaduženju za refinanciranje dospjelih dugova i financiranje deficita Dalić nije htjela kalkulirati s cijenom zaduženja. Kazala je tek da kreditni rejting zemlje nije uvijek preporuka za investiranje te da postoje 'jasni argumenti' da će investitori u svojim portfeljima i dalje držati naš dug. Ipak, kako bi se poboljšala prihodna strana proračuna ove će se godine krenuti s nastavkom privatizacije. Doduše, nema više izdašnih tvrtki poput HT-a i Ine čija je prodaja mogla isfinancirati priličan dio deficita, no koje će tvrtke na tržište zasad ne želi otkriti. - Ništa nije sigurno, jedino nije moguće širenje deficita - poručuje Dalić.

Još je nekoliko novosti, primjerice do kraja siječnja u sustav riznice bit će uneseni svi ugovori koje su proračunski korisnici sklopili, kao i najave ugovora koje namjeravaju sklopiti. Niti jedna faktura neće moći biti plaćena a da nije utemeljena na ugovorima koji su prethodno uneseni u riznicu. Tako se kaže, stvara mehanizam kontrole preuzimanja obveza na strani proračunskih korisnika. Do kraja ožujka Porezna će uprava izmijeniti pravilnik o PDV-u i to tako da se izjednači valjanost e računa i onog na papirnom mediju. Cilj je do kraja godine postići potpunu elektroničku komunikaciju. Milošević je, pak, već za prvo tromjesečje ove godine najavio investicije teške oko 5,5 milijardi kuna koje bi trebale otvoriti nekoliko tisuća radnih mjesta.

Ti su novci ili osigurani ili je odlučeno po kojem će se modelu financirati. Među njima su projekti HEP-a, Janafa, Luke Rijeka i Zračne luke Zagreb. Sve su te investicije, kaže Milošević, u nekoj fazi izvedbe, a do kraja godine u razne bi se projekte trebalo uložiti ukupno 11 milijardi kuna. Milošević napominje da globalna likvidnost nije problem, strani ulagači najavljuju više od 10 milijardi eura u 2011. godini. - Strani konzultanti tvrde da se oko dva posto rasta BDP-a može temeljiti na optimizmu, optimizmu koji se ne može izjednačiti s lakomislenošću - poručuje.  Da su u Vladi, barem zasad, odlučili pokrenuti stvari potvrđuje i obećanje ministrice Dalić da će od veljače podaci o izvršavanju proračuna biti javno dostupni - do kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec. (Gordana Gelenčer)