Medika bez većinskog vlasnika najviše odgovara Plivi i državi

Plivi odgovara što potkraj godine može napuniti Medikina skladišta svojim proizvodima kako bi nadoknadila manjak prodaje na drugim tržištima, a državi odgovara što Medika omogućava sve dulji rok naplate lijekova

Piše: Antonija Knežević
[email protected]

Iako su ukupni prihodi Medike u devet mjeseci 2006. manji jedan posto u odnosu na isto razdoblje 2005. i ne očekuje se da bi posljednji kvartal mogao donijeti čudo i poboljšati financijske pokazatelje najveće hrvatske veledrogerije, dionica te tvrtke konstantno bilježi povećanje. Samo ovog mjeseca povećala se, naime, 16 posto, s 11 tisuća kuna na 12.750, ali do toga je došlo samo u dvjema transakcijama, trgovanjem 119 dionica 2. veljače, a tri dana poslije transakcijom 289 dionica, pa je očito da pojedini dioničari nastoje umjetno podići cijenu.
Napuhavanje cijene logičan je potez špekulanata koji željno iščekuju okrupnjavanje vlasničke strukture u Mediki nakon čega bi došlo do javne ponuda za preuzimanje tvrtke.

No, dok špekulanti zadovoljno trljaju ruke vjerujući da će se najkasnije za pola godine riješiti vlasnička previranja u Mediki i da će iz tog procesa izvući unosnu zaradu, tri vlasničke grupacije koje postoje u Mediki (Pliva i Krka kao proizvođači lijekova, Celesio kao strateški partner te Mate Perković, bivši ravnatelj Porezne uprave, oko kojega su navodno okupljeni Questus, PBZ i brokerska kuća Auctor) nisu sigurne u pozitivan ishod događaja u veledrogeriji. Da bi se klupko raspetljalo, trebat će se sklopiti neki savezi između različitih interesnih skupina, a bez obzira na to koje se dvije grupacije odluče na suradnju, morat će se podnijeti određene žrtve.

Perković bi napravio drastične rezove

Rasplet događaja, čini se, najviše će ovisiti o potezima Plive, odnosno njezina novog vlasnika, američke farmaceutske kompanije Barr. Iako mnogi spekuliraju da Barr planira prodati svoj udjel u Mediki i tako nadomjestiti dio novca uloženog u kupnju Plive, u najvećoj farmaceutskoj tvrtki odbacuju takvu mogućnost. Na pitanje planiraju li prodati svoj udjel u Mediki, u Plivi, doduše, nisu izričito odgovorili 'da' ili 'ne', nego su po običaju dali diplomatski odgovor: 'Pliva već niz godina uspješno surađuje ne samo s Medikom već i s drugim veledrogerijama u Hrvatskoj i ne namjeravamo odustati od postojeće suradnje s Medikom, ni u operativnom ni u strateškom pogledu.'
A suradnja s Medikom za Plivu je, kao i Krku, do sada bila više nego korisna.

Ta su dva proizvođača lijekova svojim vlasničkim paketima pokušala osigurati jači položaj za plasman proizvoda. Nerijetko se tako događalo da su momci iz Plivina farmaceutskog odjela potkraj kvartala, a posebno potkraj godine, punili Medikina skladišta svojim proizvodima da bi nadoknadili manjak prodaje na drugim tržištima. Takvu politiku u Mediki Pliva provodi već niz godina zahvaljujući utjecaju na Upravu koji ima zbog 24,5 posto vlasništva i uz pomoć dva člana u Nadzornom odboru veledrogerije. Iako Pliva često minorizira važnost hrvatskoga tržišta, navodeći da samo 15 posto prihoda dolazi iz te osnove, za hrvatsku farmaceutsku tvrtku ono je i dalje još najprofitabilnije i prema tome iznimno važno.

Sličan položaj kao Pliva u Mediki ima i Krka, stoga ni ona ne želi prodati svoj udjel od 11-ak posto vlasništva jer bi tako izgubila dio svog utjecaja i prepustila Plivi još veću mogućnost utjecaja na nabavnu politiku Medike na tržištu koje je i njoj vrlo zanimljivo i važno. O prodaji Plivina udjela u veledrogeriji spekuliralo se još prije tri godine, a takve spekulacije bile su potaknute najavama o tome da će Phoenix, druga najveća veledrogerija u Europi, preuzeti zagrebačku Farmaciju, zbog čega su u Mediki počeli pripremati elaborat o promjeni vlasničke strukture i strateškog partnera. Dolazak stranih konkurenata Medika je ipak uspjela preživjeti bez strateškog partnera, no vanjske neprijatelje danas su zamijenili unutarnji - takvima ih barem vidi trenutačna Uprava Medike. Riječ je o Mati Perkoviću i njegovim partnerima, i čini se da bi samo opasnost da on preuzme Mediku mogla natjerati proizvođače lijekova na prodaju svojih udjela, i to strateškom partneru.

Perkovićev interes posve je drugačiji od onoga koji imaju proizvođači lijekova i u slučaju da na ovogodišnoj Skupštini uspije postaviti svoju upravu, Pliva bi teže mogla provoditi dosadašnju politiku u Mediki, što pokazuje i podatak da je prije godinu dana napravio pritisak na Upravu i optužio je za favoriziranje Plive naušrb ostalih dioničara Medike. Cilj Perkovića i osoba okupljenih oko njega jest kupiti Mediku, restrukturirati je, stvari postaviti na tržišne osnove i tijekom određenog vremena vjerojatno prodati za bolji novac. U tom pothvatu Perković, tvrde upućeni, ima podršku Bože Prke, predsjednika Uprave Privredne banke Zagreb, koji mu je, navodno, omogućio podizanje kredita vrijednog sedam milijuna eura da bi kupio Medikine dionice.

Prkino i Perkovićevo prijateljstvo seže još u razdoblje kad je predsjednik Uprave PBZ-a bio ministar financija, a Perković na čelu Porezne uprave. Osim toga, povezuju ih i neki zajednički prijatelji. Konkretno, riječ je o Branku Perkoviću, povratniku iz Australije, koji je kao vlasnik tvrtke P.B. Grad sagradio novu PBZ-ovu poslovnu zgradu na Radničkoj cesti, a zauzvrat je dobio vlasništvo nad dijelom Chromosova tornja, Namom na Vrbanima i još nekim poslovnim prostorima. Tijesnu povezanost između dvojice Perkovića potvrđuje i podatak da se među prvih deset dioničara Medike, na osmome mjestu, odmah iza Gradskih ljekarni Zagreb, nedavno pojavio Josip Baričević, poslovni partner Branka Perkovića.

Barr prolongirao preuzimanje Medike

Perkovićeva Mavota u Mediku je ušla 2005. kupivši otprilike 24 posto dionica od malih dioničara, a sada se procjenjuje da zajedno s Auctorom kontrolira oko 35 posto Medike. Nanjušivši mogućnost dobre zarade, u cijelu priču uključio se i Questus Borislava Škegre, koji je pomagao Actavisu pri pokušaju preuzimanja Plive. Da je Actavis kojim slučajem kupio Plivu, udjel u Mediki, kažu upućeni, pripao bi toj skupini dioničara. S obzirom na to da je Barr dao bolju ponudu za Plivu, preuzimanje Medike je prolongirano, što Perkoviću ne ide na ruku jer mora otplaćivati podignuti zajam. Konačni puč Perković bi mogao izvesti na ovogodišnjoj Glavnoj skupštini Društva. Kad bi uspio postaviti svoju upravu, vrlo je izvjesno da bi proveo restrukturiranje, koje bi značilo otpuštanje viška radnika i smanjenje troškova, čime bi povećao vrijednost tvrtke.

Banke zainteresirane za velik obrt novca

Takav razvoj događaja ne bi odgovarao ni Celesiju, koji trenutačno ima 12-ak posto vlasništva. Njegov je interes, naravno, platiti dionice što manje. Celesija se pribojavaju i Pliva i Krka jer bi on mogao biti kanal kroz koji bi na tržište brže došli neki europski proizvođači, koje Pliva svojim političkim utjecajem uspješno drži na distanci. Preuzme li Mediku veliki strateški partner, neće predugo tolerirati 'pumpanje' prodaje po želji domaćih proizvođača, niti će biti voljan trpjeti HZZO-ovo otezanje s plaćanjem. Danas politika ima utjecaj kako na Mediku, tako i na proizvođače, pa se oni protiv neplaćanja bune samo u krajnjem slučaju, a isporuka lijekova zapravo se nikada nije stvarno obustavila. U situaciji kad je Barr preuzeo Plivu i ako Celesio (ili neka druga strana veledrogerija) preuzme Mediku, bit će manje osjetljivi na pritiske države, pa bi se HZZO morao disciplinirati ili suočiti s povremenim obustavama isporuke.
Ipak, postoji modus koji bi zadovoljio i Celesio i Plivu, a u takvom raspetljavanju vlasničkih odnosa u Mediki, tvrde upućeni, mogla bi posredovati Zagrebačka banka.

Naime, u poslu kojim se bavi Medika stope profita nisu visoke, no okreće se znatan novac, uz veliku potrebu za raznim oblicima financiranja, zbog čega su veledrogerije zanimljivi klijenti bankama. S obzirom na to da je Medika dugo klijentica Zagrebačke banke, a i Pliva također tradicionalno najviše radi sa Zabom, PBZ je nezadovoljan jer je posve izvan velikog farmaceutskoga biznisa. Situaciju oko Medike sigurno vidi kao zgodnu priliku. Upravo zato Zaba bi, tvrde neki savjetnici, od straha da PBZ preko Auctora i Mavote ne ovlada farmaceutskim biznisom, mogla privoliti Plivu da proda udjel Celesiju, uz njegovo obećanje da Medika ostane Zabina. U tom slučaju Krka bi vjerojatno slijedila Plivin potez. Celesio je prema nekim informacijama obnovio pregovare s Plivom o tom pitanju, no taj podatak u Celesiju nisu željeli potvrditi niti demantirati.

Jedini Kuštrakov propust mogao bi biti koban

Članovima Uprave Medike takav razvoj događaja najviše bi odgovarao s obzirom na to da su Perkovićev napad doživjeli kao pokušaj neprijateljskog preuzimanja, dok bi im dolazak strateškog partnera poput Celesija postavio jasna pravila igre te samostalniji i profesionalniji položaj. Trenutačni status quo zasigurno im ne odgovara jer moraju biti na usluzi Plivi i HZZO-u, a to što u vlasničkoj strukturi imaju tri grupacije s potpuno različitim interesima onemogućuje Upravu da provede bilo kakve strateške odluke, primjerice izlazak na tržište Srbije, o čemu su svojedobno razmišljali, a čak su proveli i due diligence jedne tamošnje tvrtke.

 S obzirom na sve navedeno, pritisak Plive i Krke te neplaćanje HZZO-a, Uprava nije loše vodila Mediku. Damiru Kuštraku zamjera se jedino to da nema odgovor na Perkovićeve prijetnje, odnosno da nije uspio spriječiti tzv. tajne dioničare da osvoje preveliki paket dionica. Bez obzira na to hoće li Celesio ili Perković izaći kao pobjednici, sad je očito da nema scenarija u kojem netko ne gubi. Uvijek, naravno, postoji mogućnost da se u igru uključi i netko treći, ali s obzirom na to da se procjenjuje da je Medikina dionica na sadašnjim razinama precijenjena za oko 15 do 20 posto, ta je mogućnost ipak najmanje izvjesna. l

Perković skupio većinu glasova za Skupštinu?

Kad je riječ o vlasničkim previranjima u Mediki, posljednjih dana mogle su se čuti različite informacije, a nekolicina brokera vrlo je uvjerljivo tvrdila da je grupa dioničara okupljena oko Perkovića već sada uspjela skupiti potrebnu natpolovičnu većinu glasova te da sada čekaju istek mandata članova Nadzornog odbora da bi ih smijenili i formalno preuzeli upravljanje Medikom. U isto vrijeme mogle su se čuti i informacije da je Pliva već dogovorila prodaju svojega paketa Celesiju.

Sanader zaustavio prodaju 'HNS-ovih' ljekarni

Da u Hrvatskoj ništa ne može bez politike, pokazalo se na posljednjoj sjednici Vlade održanoj 2006. godine, na kojoj je po hitnom postupku donesena odluka kojom se zabranjuje prijenos osnivačkih prava nad ljekarnama s jedinica lokalne uprave, odnosno županija na privatne tvrtke. Ta odluka, naime, donesena je da bi se spriječila prodaja ljekarni u vlasništvu Varaždinske i Međimurske, odnosno kako opozicija u tim županijama ne bi došla do značajnog izvora prihoda u predizborno vrijeme. Međumurska županija, na čelu koje je HNS-ovac Josip Posavac, uprihodovala bi na taj način oko 30 milijuna kuna, dok bi se u kasu Sanaderovoga žestokog oponenta Radimira Čačića slilo nepredviđenih 30-ak milijuna eura.

Dodatni razlog za Vladino protivljenje takvoj odluci je činjenica da bi privatizacija tih otvorila mogućnost za privatizaciju i drugih ljekarni u vlasništvu županija (ukupno ih je 199), što bi u konačnici dovelo do većeg pritiska prema državi zbog kašnjenja u plaćanju lijekova. Jedina osoba koja se na sjednici Vlade usprotivila navedenom prijedlogu bila je Marina Matulović Dropulić, na što joj je premijer Sanader poručio da ne čita sa šalabahtera koji joj je napisao brat. Naime, brat ministrice zaštite okoliša, Boris Matulović, zaposlen je u Mediki.

HZZO-ov dug protiv likvidnosti

Krasnodar Raguž, direktor brokerske kuće Apex Securities, objasnio je da pokazatelji likvidnosti u Mediki nisu najbolji, da je znatno povećana zaduženost i dugoročne obveze te da se sve manje financira iz vlastitih izvora. Isto tako, povećali su se koeficijenti rentabilnosti, a i kod ostalih bitnih pokazatelja vidljiv je negativan trend. Sve to rezultat je povećanja HZZO-ova dugovanja dobavljačima, što je dovelo i do smanjenja dobiti od 60,7 posto.