Menadžeri nabave očekuju u 2010. rekordan broj narudžbi

Anketa među menadžerima nabave, koju je proveo JP Morgan od Kine do Europe i SAD-a u prosincu recesijske 2009., premašila je očekivanja. Indeks menadžera nabave najviši je u posljednje četiri godine. Sve velike ekonomije izašle su iz recesije, no i dalje je pitanje koliko će taj oporavak biti stabilan.

piše: Vanja Figenwald
[email protected]

Kao ugodna promjena u odnosu na početak prošle godine nadaje se ulazak u 2010. od koje se s nestrpljenjem očekuje bolje danas. Među prvim ugodnijim vijestima jest ona o vrhuncu optimizma proizvođača diljem svijeta u posljednje četiri godine koji je rezultat novih narudžbi u prosincu proizašlih iz oporavka Azije, iako je, u usporedbi s razvijenim svijetom, teško shvatiti od čega se zapravo Azija oporavila. Određeni segmenti ekonomije zabilježili su pad, poput spomenutih narudžbi ili opsega izvoza, ali većina azijskih BDP-a, pogotovo kod onih najvažnijih, poput Kine ili Indije, nije znatnije ni pao.  Anketa među menadžerima nabave (PMI), koju je sastavio JP Morgan, od Kine do Europe i SAD-a u posljednjem mjesecu recesijske 2009., premašila je očekivanja, što se odmah preslikalo i na svjetske burze.

Indeks menadžera nabave tako je dosegnuo 55, najviše u posljednje četiri godine, dok su očekivanja novih narudžbi rekordna u posljednjih pet i pol godina. Posebno je utješna činjenica namjera zapošljavanja ocijenjena s više od 50, vrijednost koja nije dosegnuta još od ožujka pretprošle godine. Svaki rezultat iznad 50 znači rast i obratno. Sve zajedno, dakle, osjetno je optimističnije nego u protekle dvije godine, pa je dojam da se situacija, barem u svijetu, ipak popravlja na nešto duže staze. Osim toga, indeks prošlog mjeseca jasno je pokazao da se razvijeni svijet mora osloniti na Aziju koju je kriza pretvorila u motor globalnog oporavka. No, da ne bi ostao dužan i Zapad je upisao neke uspjehe. Izvještaj za nabavu u SAD-u pratio je tako dobar svjetski rezultat s najboljim indeksom u posljednjih četiri godine.

Azija povukla potrošnju
Ista anketa u izradi britanskog HSBC-a došla je do gotovo identičnih zaključaka uz podatak da je riječ o devetom uzastopnom mjesecu rasta novih narudžbi, posljedice pojačane domaće ali i izvozne potražnje. Vijest da se oba oblika potražnje sada već kontinuirano oporavljaju, još je jedna u nizu iznimno važnih informacija koje ulijevaju nadu. Naime, činjenica da je domaća potražnja u Aziji pokazala stabilan rast sugerira da su najjače azijske ekonomije, za koje su mnogi vjerovali da neće biti u stanju brzo promijeniti fokus s izvoza na proizvodnju za domaće tržište, ipak uspjele u vrlo kratkom roku svoju ogromnu proizvodnju preusmjeriti na domaća, tradicionalno potrošački nezahvalna tržišta, izravnim dijeljenjem državnih bonova za potrošnju i jačanjem prihoda kućanstava kroz povećanje mirovina, plaća i socijalnih davanja (Kina).

Najveći dobitnici ankete su Kina, Indija, Tajvan i Južna Koreja, dok su pomalo razočarali Singapur, čija se ekonomija u posljednjem kvartalu smanjila 6,8 posto, zbog podbačaja farmaceutskog tržišta u toj zemlji, te Australija. Među dobitnicima, pak, Koreja je ostvarila nešto slabiji rast, ali ipak rast, s 52,8 u odnosu na 52,6 u studenome. Tajvan je također rastao nešto sporijim ritmom, s 58,4 na 58,7 u prosincu. Australija je tako ostala praktički jedina veća ekonomija u regiji koja je zabilježila ukupni pad od 2,7 bodova, na 48,5, što znači da se u cjelini sažela. S druge strane plave loptice, nešto raznolikija slika, kao što s Europom već biva. Drugačija anketa, ovaj put o povjerenju potrošača, pokazala je nastavak skeptičnosti francuskih kućanstava u oporavak. Mjesečni indikator nacionalnoga statističkog ureda pao je za dodatni bod, na -31 u prosincu, suprotno očekivanjima analitičara.

Skeptična Europa
Takvi rezultati idu ruku pod ruku s anketom dnevnika Financial Timesa među poznatijim direktorima diljem Europe koji su bili podjednako neuvjereni u bolju godinu. Iako su bili zadovoljni održanjem profitabilnosti u prošloj godini, prije svega posljedici rezanja troškova, od ove godine ne očekuju posebno dobre rezultate. Nezaposlenost je i dalje visoka, investicije relativno niske, a Europa je u cjelini iskusila osjetno niže stope oporavka od Amerike, u velikoj mjeri zahvaljujući jakom euru, tvrde neki analitičari.

Njihovi susjedi Britanci, pak, u sasvim su drugačijem raspoloženju. Nekoliko različitih statistika probudilo je nade Britanaca kako će i njihova ekonomija konačno izaći iz recesije, nakon što su sve ostale velike ekonomije to uspjele. Prema Institutu za kupnju i nabavu, proizvođači su zabilježili najbolji mjesec u posljednje dvije godine, a dodatni razlog za optimizam su i druge statistike, poput porasta odobrenih hipotekarnih zajmova, kojih je, izvijestila je Središnja banka, odobreno više od 60 tisuća, što je najbolji rezultat od ožujka 2008. Pozitivna klima očitovala se i na Londonskoj burzi koja je ostvarila vrhunac u posljednjih 16 mjeseci. Uslijed sve boljih podataka među ekonomistima u Britaniji razvio se spor oko održavanja deficita. Anketa Financial Timesa pokazala je kako 33 od ukupno 71 ispitanog ekonomista smatra da deficit treba održati s obzirom na to da je trajni oporavak još upitan, dok su drugi tvrdili suprotno, potkrepljujući to strahom od ozbiljne dužničke krize koja već neko vrijeme prijeti Britaniji.

Potrošnja mora slijediti
Na globalnoj razini realno je očekivati spori ali stabilni oporavak najviše pogonjen Azijom i vjerojatno Amerikom koja stoji sve bolje, dok su za Europu u cjelini prognoze još nezahvalne. Načelno, sve velike ekonomije, najvjerojatnije i Britanija, izašle su iz recesije, no pitanje je koliko će taj oporavak biti stabilan. Analitičari tvrde kako na starom kontinentu trenutačno postoji velik broj ‘zombija’, odnosno tvrtki koje formalno posluju ali su toliko opterećene dugovima iz prošlih dviju godina da je samo pitanje vremena kad će staviti ključ u bravu. Ponuda se evidentno oporavlja, ali razlog za zabrinutost su potrošnja i zaposlenost, dvije vrlo uporne statistike. Bez jasnog oporavka potrošnje, postignuti napredak proizvodnje mogao bi zaista rezultirati drugim padom, kojeg se mnogi još boje. S druge strane, mogući rast zapošljavanja do kojeg bi moglo doći uslijed povećane proizvodnje mogao bi rezultirati i konačnim usponom potrošnje na koju su bačene sve karte.