Mesić kritizirao 'kvazi reformatore' koji žele povisiti namete

Državni intervencionizam, okretanje domaćem tržištu i ograničavanje odljeva profita i kapitala iz Hrvatske recept je za izlazak iz krize oko kojeg se složila većina govornika tijekom prvog dana 16. skupa ekonomista koji se do petka održava u Opatiji.

Savjetovanje u organizaciji Hrvatskog društva ekonomista otvorio je predsjednik Stjepan Mesić koji je par stotina sudionika podsjetio da je prošle godine na istom mjestu upozorio da će američki problemi doći i do Hrvatske te da su se njegove prognoze obistinile. Predsjednik se posebno kritički osvrnuo na banke i poduzeća u stranom vlasništvu. „Novac u tim bankama pripada hrvatskom gospodarstvu, hrvatskim građanima i hrvatskoj državi. I mi sad naprosto ne smijemo dozvoliti da se taj novac iznosi iz Hrvatske. Isto tako ne smijemo dozvoliti ni da se iznose profiti stvoreni u Hrvatskoj“, rekao je predsjednik Mesić dodavši da se novac zarađen u Hrvatskoj mora koristiti za očuvanje i stvaranje radnih mjesta u Hrvatskoj.

Za razliku od kritičnih tonova koje je prethodnih godina upućivao na adresu Banskih dvora, Mesić je ove godine pohvalio Vladino odustajanje od privatizacije Ine i zadržavanje plinskog biznisa pod državnom kontrolom. Kritizirao je međutim „razne mudrace i kvazi reformatore koji žele povećati namete bilo zaposlenicima bilo umirovljenicima“ što se vjerojatno odnosilo na reformu zdravstva koju predlaže ministar Darko Milinović. Također je predsjednik nezadovoljan Vladinim nastavkom investicija u velike infrastrukturne projekte koji se amortiziraju nakon niza godina.
Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista dr. Ljubo Jurčić analizirao je izvore sadašnje krize no upozorio je da je u posljednjih pedesetak godina svijet prošao kroz desetke bankarskih i dužničkih kriza, a jedina razlika je da se radilo o lokalnim krizama bez globalnog utjecaja.

„Ovo je kriza svjetskog ekonomskog, financijskog i političkog sustava. Redefiniranja ekonomskog sustava neće biti moguće bez redefiniranja političkog sustava“, rekao je Jurčić. On očekuje da će EU i latinske države nastojati nametnuti europski model financijskog sustava u kojem dominantnu ulogu imaju banke, za razliku od SAD-a gdje dominiraju tržišta kapitala. Za slijedeću godinu Ljubo Jurčić prognozira pad BDP-a u Americi (-1 posto) i Japanu  (-1,4 posto) dok za Hrvatsku očekuje u najboljoj varijanti 2-postotni rast. Kao jedno od rješenja, Jurčić  predlaže okretanje domaćem tržištu koje vrijedi 30 milijardi dolara, a politički cilj bi trebalo biti povećanje efikasnosti države.

Kritičkom tonu dosadašnje ekonomske politike pridružio se i Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore koji je sadašnje stanje pripisao hrvatskoj nezrelosti. „Nemamo veliki manevarski prostor i pitanje je kako stvoriti jaku, autoritativnu državu. Pri tom ne mislim na ljudska prava već na uspostavu jasne hijerarhije“, rekao je Vidošević. Kao i predsjednik Mesić, Vidošević  je upozorio na diskriminaciju domaćih poduzetnika u bankama ,ali se nije složio sa zaustavljanjem ulaganja u infrastukturu.

Prvi dan konferencije hrvatskih ekonomista prošao je u pesimističnom tonu što će se zasigurno promjeniti u četvrtak kada će svoje viđenje situacije i planirane mjere predstaviti predsjednik Vlade Ivo Sanader i ministar financija Ivan Šuker. Zanimljivost prvog dana je da je nakon prvog dijela savjetovanja nestalo struje u hotelu pa su kasnila popodnevna predavanja. Tako se i u praksi pokazala važnost energetske sigurnosti Hrvatske koju su isticali mnogi govornici. (Hrvoje Mateljić)