Mesić: Naša zaduženost dnevno raste prosječno devet milijuna eura

Predsjednik Republike Stjepan Mesić otvorio je skup ekonomista naglasivši da se opredijelio za stranu interesa građana, napretka države, jačanja demokracije i vladavine prava. I sve ostalo što je Mesić poručio s opatijske govornice jasno potvrđuje da se predsjednik nije svrstao na stranu premijera Ive Sanadera

– Svakoga dana naša zaduženost raste prosječno čak devet milijuna eura. Zahvaljujući stranim kreditima, uredno otplaćujemo stare dugove, ali petorica analitičara Međunarodnoga monetarnog fonda upozorila su nas da takvo stanje nije dugoročno održivo. Aktualni potresi na svjetskom financijskom tržištu upozoravaju nas da bi mogla biti poremećena i naša krhka ravnoteža zaduživanja, potrošnje i otplate dugova i da će se, dođe li do toga zatresti i sami temelji našega gospodarstva – rekao je Mesić dodajući da nam je slaba utjeha to što neki strani analitičari smatraju da se kriza iz financijskog sektora ne mora prenijeti u realni sektor. Kao što je istaknuo, navodeći izvore MMF-a, Hrvatska je u skupini posebno ugroženih zemalja zbog banaka u stranom vlasništvu i niske pokrivenosti uvoza izvozom.

– Da je opasnost realna potvrdio je i guverner HNB-a Željko Rohatinski, koji je rekao: 'Kad smo mi to govorili banke su nas kritizirale, a i neki političari su nas proglašavali crnim ovcama.' Mesić je pozvao ekonomiste da najprije rasprave među sobom, a tek da se onda obraćaju političarima i da ne bježe od svojih uvjerenja niti ukrštanja argumenata. – Vaši zaključci i prijedlozi mogu nam uskoro postati iznimno važni – poručio je Mesić kojega je Mladen Mlinarević v.d. predsjednika Hrvatskog društva ekonomista pozvao da i iduće godine u funkciji predsjednika posjeti Opatiju te zatim najavio govor premijera Sanadera koji je, za razliku od lani, ove godine došao na vrijeme.

 – I ja se najavljujem za iduću godinu u istoj funkciji, ako me izaberete – glasila je Sanaderova pozdravna rečenica ekonomistima nakon čega je uslijedilo dobro pripremljeno i sveobuhvatno predizborno izlaganje o ekonomskoj politici Vlade u idućoj godini za koju se nada da će joj biti na čelu.  – Hrvatska za mandata moje Vlade bilježi visok i održiv razvoj s rastom gospodarstva u prvoj polovini ove godine od 6,8 posto i 129 tisuća novih radnih mjesta. Nastavit ćemo takav razvoj s politikom u kojoj nema novih poreza, nema inflacije i nema većeg deficita – rekao je Sanader naglasivši da se protivi plutajućem tečaju kune.

Osvrćući se na Mesićev nagovještaj krize, Sanader je rekao kako statistički nije moguće da do krize dođe u kratkom roku, a kako bi preduhitrio argumente Ljube Jurčića, sljedećeg govornika, Sanader je istaknuo da je povećanje deficita jednostavno, ali ono bi povećalo inflaciju, što bi dodatno zadužilo građane, a to je protivno njegovu vođenju državne politike. Naglasivši kako pred ekonomistima, koji su mu triput spontano zapljeskali, govori kao profesor, Ljubo Jurčić je podsjetio na lanjsko izlaganje Željka Lovrinčevića s ekonomskog instituta ponovivši da su hrvatske investicije neefikasne, a k tome i 20 posto skuplje zbog stupnja korupcije u društvu, stopa rasta je niska, a stope nezaposlenosti i zaduženosti visoke.

- Vanjski dug, koji je današnja potrošnja budućih dohodaka, možemo uspješno vraćati samo ako povećamo proizvodnju. U suprotnome može nam se dogoditi da moramo priznati kako smo potrošili hrvatsku budućnost.
– Inflacija jest bolest ekonomije, ali njome se puni i državni proračun, a ono što se njome izgubi može se nadoknaditi porezom, i to je pitanje ekonomske politike – odgovorio je Jurčić Sanaderu dodajući da Hrvatska u prerađivačku industriju ulaže svega 15 posto svih investicija, a Slovenija 42 posto, pa te investicije treba povećati. Jurčić je istaknuo i to da se monetarnom politikom ne može povećati rast BDP-a, već treba koristiti instrumente fiskalne politike i industrijsku politku.

- Da je Luka Rajić nakon prodaje Dukata platio 20 posto poreza na kapitalnu dobit, državni bi proračun dobio oko 400 milijuna kuna, što se moglo uložiti u zdravstveni sustav pa građani ne bi morali plaćati participaciju – jedna je od Jurčićevih političkih izjava kojom je odgovorio Sanaderu koji se protivi porezu na kapitalnu dobit. Na ovogodišnjem savjetovanju ekonomsita porezna se problematika neće biti detaljno obrađivati, budući da se njome bavio pokojni Ferdo Spajić kojem su ekonomisti u Opatiji minutom šutnje odali počast. (Dragana Radusinović)