Mesić oštro kritizirao gospodarsko stanje u zemlji

Ovogodišnji, 84. Jesenski međunarodni zagrebački velesajam (JMZV), koji je danas otvorio predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, na osam specijaliziranih sajamskih priredbi okupio je 1.523 izlagača iz Hrvatske i inozemstva, od čega njih 470 iz 38 zemalja svijeta.

Otvarajući Jesenski međunarodni zagrebački velesajam predsjednik Stjepan Mesić ni ove godine nije propustio oštro kritizirati gospodarsko stanje u zemlji ne prozivajući pri tome ni bivšu ni sadašnju vladu, ni vladajuće ni oporbu nego sve zajedno i to zbog stanja koje u najmanju ruku zabrinjava. Prije godinu dana Mesić je upozorio na galopirajući rast vanjskoga duga - svakoga dana Hrvati su se u 2006. godini zadužili za dodatnih 9,6 milijuna eura. Unatoč upozorenjima prošle je godine to bilo znatno više, 10,153 milijuna, a ove se godine taj trend još ubrzava, primjećuje Mesić.

I lani je na istome mjestu upozoravao da se gospodarstvo ne može temeljiti na rasprodaji državne imovine. No, ove se godine rasprodaja nastavlja - prodajemo Inu, zajedno s našim izvorima nafte, plina i vode. I to unatoč tome što je kompanija lani zaradila 170 posto više nego godinu prije, (Mesić slikovito kaže kako govorimo o zlatnoj koki) i unatoč tome što bi se upravo na njoj trebala temeljiti energetska budućnost zemlje, o čemu ovisi i ukupni gospodarski razvoj. "Lani su me zbog takvih upozorenja ismijali, zanima me kome je danas do smijeha?", pita se Mesić.

Prošle su ga godine napali zbog devalvacije koju, kako sam kaže, nije rječju spomenuo. No, danas nemamo devalvaciju nego sve jaču kunu, ali i ubrzanu inflaciju koja je dvaput veća nego u Europi. To je porez koji se ne izglašava u Saboru, ali koji plaćamo svi kroz veće cijene.Narasle troškove života i nabujalu potrošnju ne može pokriti ni BDP niti sve veće kreditno zaduženje niti rasprodaja imovine, kaže Mesić.

Vlada inflaciju opravdava sve većim socijalnim i mirovinskim izdacima, no istodobno buja državna administracija, diljem zemlje niču skupe, neproizvodne investicije. Točno je da i u socijalnim davanjima treba uvesti više reda, no to, tvrdi Mesić, ne potiče inflaciju, ona buja kroz višak birokracije, kroz teritorijalni ustroj u kojemu je previše općina i županija, a istodobno se zapostavlja proizvodnja.

Nije riječ o jednoj Vladi ili stranci nego o cijeloj državi koja je ustrojena neracionalno. Kako se boriti protiv inflacije? Apel  trgovcima može kratkoročno polučiti rezultate, no to su palijativna rješenja. Bas kao i trgovci, i politicari bi se trebali prilagoditi realnim mogućnostima zemlje - povećavati zaposlenost u proizvodnji umjesto u administraciji i proizvoditi za izvoz, poručuje Mesić! Konkurentost mora biti obilježje cijele zemlje, a ne samo gospodarstva, jer ulazak u EU neće riješiti sve naše probleme. Uostalom, recesija je u svijetu sindrom neoliberalne ekonomske politike, a danas jača uloga države i ondje gdje bismo je najmanje očekivali, kaže Mesić. (Gordana Gelenčer)