Mesić: U Hrvatskoj treba poduzeti mjere za jačanje financijskog sustava

Predsjednik Republike Stjepan Mesić danas je glavnim ciljevima hrvatske ekonomske politike u ovoj godini označio zadržavanje relativno visokih stopa gospodarskog rasta, kontrolu inflacije i očuvanje životnog standarda te daljnje usporavanje rasta vanjskog duga

"Posebno naglašavam kontrolu inflacije i očuvanje životnog standarda, jer je za to potrebno usklađeno djelovanje restriktivne fiskalne i restriktivne monetarne politike", kazao je hrvatski predsjednik otvarajući 4. Međunarodnu konferenciju o gospodarskim kretanjima, ove godine s temom financijske industrije i gospodarskog razvoja Hrvatske. Mesić je istaknuo kako su za ostvarenje navedenih ciljeva potrebni promjena ekonomske politike i strukturne reforme.

"Do kraja svog mandata snažno ću poticati realizaciju gospodarskih i socijalnih reformi", kazao je Mesić, ističući da reforme moraju imati tri ključna cilja - zadržavanje relativno visoke stope rasta, povećanje broja zaposlenih i smanjenje ekonomskih i socijalnih nejednakosti nastalih u tranziciji. Govoreći o tekućim gospodarskim kretanjima, Mesić je kazao kako je ekonomski rast u Hrvatskoj usporen, ali još uvijek visok, a osvrćući se na svjetsku financijsku krizu upozorio je da to utječe i na financijska tržišta malih ekonomija, a Hrvatska nije izuzetak.

I u Hrvatskoj treba poduzeti mjere za jačanje financijskog sustava, kazao je Mesić koji smatra korisnim i što će HNB uskoro predstaviti svoje prvo izvješće o financijskoj stabilnosti. Konferenciju o financijskoj industriji i gospodarskom razvoju zajednički su organizirali Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska udruga banaka i Hrvatsko-austrijska trgovinska komora.

Za uspješnu investiciju važno je imati banku koja te prati, kazao je predsjednik Hrvatsko-austrijske trgovinske komore Boris Nemšić koji ističe kako i primjeri s područja ove regije pokazuju da na tržišta najprije ulaze banke, slijede građevinari i telekomunikacije. Financijski sektor dolazi prvi i širi prostor, financijski je sektor u srcu infrastrukturne globalizacije, kaže i Velimir Šonje iz ICF Investa.

Šonje ističe i kako podaci govore da je financijski sektor nadprosječno produktivan - u Hrvatskoj u tom sektoru radi 1,7 posto ukupno zaposlenih, a on stvara oko 4,5 posto BDP-a. Iznio i niz mjera i projekata koji su posljednjih godina utjecali na razvoj hrvatskog financijskog tržišta, npr. mirovinska reforma, investicijski fondovi, faktoring, itd., ali smatra da se sada malo zastalo. Malo se stalo sa strateškim promišljanjem daljnjeg razvoja financijskog sektora, zastalo se s regulacijom izvedenica, sa sekuritizacijom itd., upozorio je Šonje. (H)