Mesića zabrinjava stanje hrvatskog gopodarstva

Predsjednik Republike Stjepan Mesić izrazio je u svom tekstu za današnji Novi list zabrinutost za stanje hrvatskog gospodarstva, a izlaz vidi u novom, proizvodno i izvozno orijentiranom ekonomskom programu te planiranju i definiranju uloge države u tome

Uz napor naših poduzetnika, "moramo slijediti primjer svih razvijenih zemalja u svijetu: planirati svoju budućnost i definirati ulogu i zadatke države. Ona, naime, mora podržati gospodarstvo koje radi na ostvarenju svojih zajedničkih razvojnih ciljeva. To se odnosi i na financijski sektor, u prvom redu na bankarstvo. Osobito je važno da strani kapital bude tretiran na isti način kao i domaći, a to znači da i on mora biti usmjeren u proizvodne i izvozno orijentirane investicije. To usmjeravanje treba najvećim dijelom provoditi ekonomskim i tržišnim mjerama, pri čemu ne treba isključiti, iznimno i privremeno, i primjenu administrativnih mjera", piše Mesić.

"Gospodarski model uveden potkraj 1993. se potrošio. Rezultat toga je zabrinjavajuće stanje hrvatskog gospodarstva", piše Mesić i napominje da svoju ocjenu temelji "prije svega na nedovoljno bruto nacionalnom proizvodu (BDP), zbog čega je Hrvatska prisiljena stalno se zaduživati kako bi mogla održavati postojeću razinu državne, javne i osobne potrošnje".

"Dalje: naš je inozemni dug danas 11 puta veći od onoga iz 1993. Robnim izvozom Hrvatska pokriva jedva 42 posto svog uvoza, a posljedica toga je da veliki deficit trgovačke bilance i dalje raste. I, napokon, ne prestaje proces deindustrijalizacije zemlje, a strani i domaći investitori ulažu gotovo isključivo u trgovinu, dok u privatizaciji preuzimaju banke, monopolske tvrtke ili one koji rade za domaće držište". Druga dimenzija problema su teškoće na svjetskom financijskom tržištu koje neće proći bez posljedica po naše gospodarstvo, piše Mesić i ističe da je izlaz u novoj ekonomskoj paradigmi.

"Hrvatska treba politiku koja će pretežno poticati poduzetnike na izvoz, a ne (samo) na uvoz, koja će ih poticati na proizvodnju, a ne (samo) na trgovinu. Drugim riječima, Hrvatska mora obnoviti, izgraditi izvozno orijentiranu industriju, koja će se zasnivati na vlastitom znanju i domaćem razvoju".

Govoreći o preprekama na koje nailaze domaći gospodarstvenici u svom poslovanju s inozemstvom, Mesić napominje kako "uz ekonomske prepreke (tu prije svega mislim na prejaku kunu) hrvatsko gospodarstvo nailazi i na niz administrativnih i birokratskih prepreka". "Državni službenici moraju shvatiti kako su zapravo u službi hrvatskog izvoza", ističe Mesić.

Na eventualne prigovore da sada nije trenutak jer se pregovara o članstvu u EU, Mesić ističe da je "životno važno" da Hrvatska u EU uđe ekonomski što jača. Osvrnuo se na još jedan element vanjskog utjecaja - recesiju u američkom gospodarstvu koja je pogodila i velik dio europskog bankarstva i odrazila se na hrvatsko gospodarstvo. Zbog toga je Vlada već smanjila očekivanu stopu rasta sa 7,4 na 4,5 posto, a taj će se manjak, piše predsjednik Mesić, teže nego dosad pokrivati novcem iz inozemstva.

"Ubrzavanje inflacije znak je da u takvim uvjetima već mnogi brane svoju poziciju, svoj udio u potrošnji i svoje potrošačke planove. Istodobno, inflacija pokazuje da se prilagođavanje smanjenim sredstvima događa stihijski, a ne planski kontrolirano. Posljedice mogu biti vrlo teške, ali ne moraju ako reagiramo", i to organizirano i munjevito, a na toj se zadaći moraju angažirati i vlast i oporba, ističe Mesić.(H)