Metronet: Predah između dva razdoblja velikih ulaganja

S obzirom na to da je u protekle četiri godine izuzetno mnogo uloženo u infrastrukturu, trenutačna ulaganja svode se na direktne troškove spajanja novih korisnika. Sljedeća investicija predviđena je za 2011. godinu, a u međuvremenu se radi na podizanju profitabilnosti, koja je u prvom polugodištu bila četiri puta viša nego u prvoj polovini prošle godine.

piše Sandra Babić

Vrlo visoki koeficijenti zacijelo bi bili u igri kad bi se kladilo na to hoće li alternativni operateri uspjeti oduprijeti se snazi T-HT-a i njihovim investicijskim planovima, posebice kad je riječ o ulaganju u optičku infrastrukturu. Kad bi se pitalo tko će pritom najprije ‘pasti’, vjerojatno bi većina svoj glas dala Metronetu. Razlog? Posljednjih godina Metronet prati glas operatera koji je debelo zaglibio u svojim pokušajima da se na tržištu pozicionira kao opasna konkurencija nadmoćnome T-HT-u, gomila dugove i teško podmiruje tekuće obveze. Međutim, već ove godine pokazalo se da je silna potreba za restrukturiranjem bila opravdana, a nova je Uprava odlučila demantirati napise nabavom svježeg kapitala, redefiniranjem poslovne strategije, a sve radi daljnjeg ulaganja u infrastrukturu i širenje broja korisnika.

Stigao svježi kapital

Naime, prije nešto manje od dva mjeseca Metronet je prikupio 145 milijuna kuna svježega kapitala s rokom dospijeća 2013. godine te refinancirao sindicirani kredit u iznosu od 192 milijuna kuna uz dodatni grace period od dvije godine. Vodeći aranžer obveznice bila je Hypo Alpe-Adria-Bank, a u samom izdanju sudjelovale su sve vodeće financijske institucije u Hrvatskoj (PBZ, RBA, HYPO, ZABA, Volksbank, Erste). Kao što kaže predsjednik Uprave Metroneta Željko Lukač, sva ulaganja i financiranja telekoma usmjerena su porastu profitabilnosti. U prvoj polovini ove godine Metronetu je ostvario visoku stopu rasta operativne dobiti koja je u usporedbi s prošlom godinom narasla 400 posto, na 23 milijuna kuna, a očekuju da će se do kraja godine popeti na 50 milijuna kuna. - S ozbirom na to da je ostvarena očekivana EBITDA marža iznad 20 posto, Metronet je na dobrome putu ostvarivanja dugoročnih planova gdje bi se ostvarivala EBITDA marža iznad 30 posto. S obzirom na to da smo protekle četiri godine izuzetno mnogo uložili u infrastrukturu i izgradili planiranu okosnicu sustava, trenutačna se ulaganja svode na direktne troškove spajanja novih korisnika. To su nešto manji zahvati i manja ulaganja - rekao je Lukač koji je u siječnju 2008. iz Nadzornog odbora preselio na čelno mjesto tvrtke umjesto Igora Paurevića.

Zapravo, njegov je dolazak bio jedan od većih zahvata koje su zahtijevali ulagači nezadovoljni dotadašnjim upravljanjem. Da podsjetimo, Borislav Škegro je sa svojim Questus fondom, koji je zastupao devet ulagača (Agrokor, PBZ, Croatia osiguranje, Dalekovod, FIMA Holding, IGH, Konstruktor, M San Grupa i Nexe Grupa), te s Igorom Paurovićem, Denisom Rukavinom i Matejom Ujevićem pokrenuo poslovanje Metroneta 2005. godine. S obzirom na to da je iza te kompanije stajala domaća ulagačka krema, nitko nije dvojio oko toga hoće li Metronet uspjeti ugroziti čvrste temelje T-HT-a, posebno uzme li se u obzir da su krenuli s izgradnjom vlastite telekomunikacijske infrastrukture. No, već nakon dvije godine otkako je posao pokrenut počele su i spekulacije o tome kako Škegro planira tvrtku prodati te da se zbog unutarnjih nesuglasica Uprava raspada, dok su spornim proglašavani i dotadašnji tržišni uspjesi, odnosno prikupljeni korisnici do kojih se dolazilo navodnim ‘dampanjem’ cijena. Iako su navode u kompaniji oštro demantirali, dolazak novog predsjednika Uprave Željka Lukača dokazao je da su za opstanak nužni oštri potezi.

Promjena fokusa

Za početak, Metronet je odlučio svoj fokus s kućanstava ponovno preseliti na poslovne korisnike u kojem trenutačno drži osam do devet posto tržišta, dok se ta brojka u segmentu rezidencijalnih korisnika kreće tek oko 1,5 posto. Prema Lukačevim riječima, Metronet će zadržati rast u segmentu ‘poslovnjaka’ kojih je trenutačno oko 2,6 tisuća, a već sljedeće će godine ostvariti i veći udjel. Usporedno s trendovima na tržištu, ili, točnije, planiranim potezima konkurencije u Metronetu najavljuju da će optičku mrežu (dugu oko tri tisuće kilometara, prisutnu u 45 gradova) razvijati sukladno mogućnostima i njenoj dostupnosti. Drugim riječima, okosnica njihove prodajne strategije bit će u tome kako uz postojeću infrastrukturu novim, poslovnim korisnicima prodati što veći broj usluga. S obzirom na to da je i stara Uprava Metroneta nastojala uskočiti u vlak digitalizacije gradova i izgradnje informatičkih sustava državnih službi, tako će i Lukač sa svojim timom nastaviti s istom praksom. Kao što je najavio, podatak o tome da su projekti digitalni gradovi realizirani samo u njih pet dovoljno govori o kolikom je potencijalu riječ, a svakako i to da će nastojati raditi i s državom.- Rast vidimo i u radu s državom, a ove je godine dosad od 2,1 tisuće obveznika javne nabave samo njih šezdesetak raspisalo javni natječaji, a još manji dio njih donio je odluku i počeo raditi s nekim od alternativnih operatera. Vjerujem da tu ima još mnogo prostora za suradnju na obostrano zadovoljstvo - poručuje Lukač i dodaje da su već ove godine od krupnijih korisnika svom portfoliju pridružili Zagreb Holding, Kreditnu banku Zagreb, Raiffeisen banku i Petrol.

Komercijalni zapisi

I dok su u Metronetu ambiciozni kad je riječ o osvajanju velikih poslovnih klijenata, u kuloarima se javljaju pitanja poput onoga na koji će način telekom uspjeti obrnuti sredstva za pokriće nagomilanih dugova.Lukač, pak, ne vidi nikakvih problema u vezi s daljnjim servisiranjem kratkoročnih obveza. - Za kratkoročne obveze izdali smo komercijalne zapise uz petogodišnji ugovor s RBA-om za 150 milijuna kuna. Dosad smo realizirali 75 milijuna kuna i ne vidimo bilo kakve probleme u vezi s daljnjim financiranjem kratkoročnih obveza - kazao je Lukač. Nakon provedenog restrukturiranja bilance, razina zaduženosti nije se znatno promijenila, međutim, to im je financijsko restrukturiranje omogućilo, tvrdi, pretvaranje kratkoročnih u dugoročne obveze. Prikupljeni kapital iskoristili su za plaćanje obveznica od 120 milijuna kuna kao i otplatu kratkoročnih komercijalnih zapisa u iznosu od 77 milijuna kuna, a čije dospijeće nastupa u rujnu ove godine i početkom 2010.

Lukač je dodao i da su telekomunikacije ozbiljan posao koji iziskuje stalno ulaganje u infrastrukturu i nove tehnologije tako da je, iako je sljedeća investicija predviđena za 2011. godinu, još spreman za razgovor s ozbiljnim partnerima i investitorima. Pritom, tvrdi da Škegro sa svojim Questusom ne planira ‘izaći’ iz vlasničke strukture te da će ih nakon tri serije financiranje sigurno i dalje podržavati.Iako teška vremena za alternativne operatere tek dolaze (pitanje je vremena kad će financijski snažniji T-HT krenuti s agresivnijim ulaganjem u optiku), Metronet se, izgleda, još uspijeva održati na površini unatoč crnim prognozama o njegovoj propasti.