Microsoft traži sudsko preispitivanje odluke Komisije EU

Riječ je o inače najvećoj nametnutoj kazni u takvu slučaju, a pokriva razdoblje od 16. prosinca 2005. do 20. lipnja ove godine

Europska komisija kaznila je Microsoft za 187 dana kršenja pravila o konkurenciji s 1,5 milijuna eura dnevno, što ipak nije najavljena maksimalna kazna od tri milijuna

Piše: Andrija Kralj

Bill Gates prošli je tjedan konačno naletio na minu, rekli bi zlobnici. Europska komisija odlučila je, naime, kazniti Microsoft s 280,5 milijuna eura zbog nepoštovanja pravila o konkurenciji. Do globe je došlo nakon dugotrajnih razmirica između tvrtke Billa Gatesa i europskih regulatora. Podsjetimo, još je 2004. godine EU naredio Microsoftu da svojoj konkurenciji pruži informacije o operativnom sustavu Windows.

Tvrtka je tada bila upozorena da će morati platiti i do tri milijuna eura globe dnevno ako odbije poslušati Bruxelles. Drakonske kazne trebale bi stupiti na snagu 31. srpnja. Riječ je inače o najvećoj nametnutoj kazni u takvu slučaju, a pokriva razdoblje od 16. prosinca 2005. godine, kad je Unija odredila Microsoftu da otkrije informacije konkurenciji, pa sve do 20. lipnja ove godine. To je ukupno 187 dana kršenja odluke po cijeni od 1,5 milijuna eura dnevno, što ipak nije maksimalna kazna, koja je mogla iznositi tri milijuna.

Usporedbe radi, softverski je div iz Redmonda u tromjesečju koje je završilo 31. ožujka ostvario prihod od 8,78 milijardi eura. U povodu te odluke europska povjerenica za konkurenciju Neelie Kroes izjavila je da nije bilo alternative globama jer se kompanija ponašala kao da je iznad zakona. Microsoftov pravni savjetnik Brad Smith najavio je da će tvrtka sudski tražiti da se ispita je li ta kazna poštena. Dodao je kako je Microsoft unatoč kazni 'posvećen tomu da potpuno poštuje odluku EU i kako je već dostavio tisuće stranica tehničkih dokumenata europskim stručnjacima'. No, Kroesova mu je uzvratila riječima da je samo polovina od ukupno 70 dokumenata upotrebljiva. 

Lekcija ostalim tvrtkama

Prije dvije godine softverski je div proglašen krivim zbog toga što je uključivao video i audioprograme, tzv. media playere, u svoj paket Windowsa, čime je, prema mišljenju Komisije, spriječio konkurenciju da prodaje vlastiti softver. Također je optužen da je tako želio još više ojačati svoj dominantni položaj na tržištu.

Komisija je tada Microsoftu nametnula višemilijunsku globu i naredila mu da rivalima mora ustupiti softverske kodove koji bi im omogućili da naprave proizvode kompatibilne Windowsima, jer se većina računala koja se prodaju diljem svijeta služi tim operativnim sustavom. Miscosoft se na to požalio naglasivši da su kodovi njegovo autorsko pravo, odnosno intelektualno vlasništvo.

U prilog toj tvrdnji naveli su i da je konkurencija snažna te da se na tržištu stalno pojavljuju nove kompanije. Predstavnici EU kažu da bi te kazne trebale biti lekcija svim ostalim tvrtkama koja će ih naučiti da moraju posluju u skladu s europskim zakonima, jer bi ih u suprotnom mogla snaći ista sudbina kao i Microsoft. Kad je riječ o novcu koji će uplatiti američka tvrtka, on će ići izravno u proračun Europske unije, a nakon toga će se raspodijeliti između vlada 25 zemalja članica. 

Kuda ide Microsoft?

Genijalno vođena poslovna politika od Microsofta je stvorila svjetskoga diva, kompaniju koja milijarde dolara zarađuje prodajom operativnih sustava i perjanicom svoje ponude, paketom uredskih aplikacija Office. Svaku veliku kompaniju, pa tako i Microsoft, krasi osobina da odluke donosi dugo i sporo se pokreće. Prvi internetski boom Gates je jednostavno gledao sa strane i pokušao napraviti svoju verziju weba, a kad mu to nije uspjelo, izdao je besplatni Internet Explorer, zgazio Netscape i napisao knjigu o vremenu interneta koje dolazi.

Međutim, povremene nove verzije Explorera bile su, zapravo, jedino što je Microsoft radio na internetu. Dolazile su nove tehnologije i trendovi, stasale su male kompanije koje su i same postale divovi, na scenu je stupio cijeli niz novih servisa potaknut razvojem brzoga pristupa webu, a Microsoft se i dalje bavio svojim Windowsima i Officeom.

Eksplozija Googlea izgurala je kompaniju Billa Gatesa na drugo mjesto, što je njega potaknulo na reakciju, no veliki sustav s desecima tisuća zaposlenih ne može se pokrenuti preko noći. Trebalo je zapravo promijeniti cijelu filozofiju kompanije. Microsoft je počeo stupati u saveze s drugim velikim igračima na internetu, uvoditi nove siteove i servise, no sve u svemu, činilo se da kompanija tako postaje 'nedodirljivi broj dva': I dalje je golema i financijski jaka, no Google te napade nije ni osjetio. Pravi problem, kojega je Gates već dulje svjestan, jest pitanje u kojem se smjeru treba razvijati Microsoft. Njegova korisnička baza je golema, no kako u to uključiti internet? Prije šest i pol godina Gates se odlučio baviti tehnologijom, a upravljanje kompanijom prepustio je Steveu Ballmeru. Od tada se zapravo nije dogodio nijedan radikalan zaokret: umjesto nove revolucionarne MS-paradigme i dalje se razvijalo nove verzija starih proizvoda. 

Sve na web

Novi bi vizionar trebao biti Ray Ozzie, izvanredan programer koji je napisao Lotus Notes i osnovao Groove Networks 1995. (nakon što je IBM kupio Lotus), kompaniju koju je nakon nekoliko pokušaja kupio Microsoft. Groove Networksovi proizvodi ukomponirani su u MS Office, a omogućavaju suradnju zaposlenika putem interneta. Ray Ozzie poznat je kao čovjek koji ne voli filozofirati, pa je odmah nakon dolaska na novi posao počeo seriju sastanaka sa sto vodećih menadžera u Microsoftu, pri čemu je Steve Ballmer zamolio Gatesa da se - ne pojavljuje.

Gates je na svoj 50. rođendan napisao memorandum u kojem unaprijed daje potporu Ozzijevim idejama i prepušta mu donošenje strateških odluka. Rezultat brojnih sastanaka su Ozzijevi zaključci na 51 stranici, koji se pojednostavljeno mogu svesti u rečenicu: 'Sve na web!' Poslovni i korisnički softver Xbox, proizvodi ovi i oni, korisnički podaci - sve se mora prebaciti na web. Prvoga studenoga prošle godine, pola godine nakon Ozzijeva dolaska, on i Bill Gates zajedno su se pojavili na presici u San Franciscu i predstavili Windows Live, prvi konkretan znak da se Microsoft okreće webu.

Otvoreni je rat s Googleom, dakle, počeo! U Microsoftovu sjedištu u Redmondu Gates je okupio sto izvršnih direktora najvećih svjetskih kompanija iz različitih područja industrije, od Xeroxa do Motorole, da bi im prezentirao svoje ideje o pretraživanju korporativnih podataka.

Jak u korporativnom softveru

Microsoft kao svoju prednost nad Googleom vidi tržište uredskih aplikacija, na kojemu godišnje zarađuje milijarde dolara. Microsoft je također jak u sektoru korporativnog softvera, kakav su, primjerice, SQL server i Exchange mail server. Golem broj kompanija ima podatke spremljene u Microsoftovim alatima i njegovim formatima, pa će ih Microsoft znati najbolje iskoristiti, smatra Gates. Jedna od prvih stvari kojima će se Microsoft pozabaviti jest online oglašavanje, odnosno zakup ključnih riječi; Forrester Research predviđa kako će online oglašavanje 2009. godine vrijediti 26 milijardi dolara, pa stoga i ne čudi Microsoftova odluka.

Tu je, dakako, i Microsoft Web 2.0, projekt Windows Livea, smješten na adresi www.live.com, koji bi trebao biti središnje mjesto Microsoftovih internetskih servisa. Da bi besprijekorno funkcionirao, Microsoft će sagraditi i serversku farmu. Kako su prenijeli tamošnji mediji, Microsoft je za tu priliku kupio i oveće imanje. U Merrill Lynchu, pak, predviđaju da će veći dio uložena novca otići MSN odjelu.