Migracijske politike za buduće potrebe

Zemlje OECD-a primile su u 2006. godini 4 milijuna stalnih useljenika, 5 posto više nego u 2005., podatak je iz Pregleda o međunarodnim migacijama (International Migration Outlook 2008), koji je objavljen danas u Parizu.

Iako je spajanje obitelji bio jak pokretač ovih migracija, njen karakter ostaje prije svege ekonomski. Također, nešto više od 10 posto stanovnika u zemljama OECD-a u 2006., nisu bili rođeni u tim zemljama, ili 18 posto više nego  2000. godine. Pored podataka Pregled se referira i na pitanja migracijskih politika s kojima se suočavaju vlade i ekonomije zemalja članica Organizacije. Sastavljači Pregleda naglašavaju da, pored svih kompleksnosti migracija, ove zemlje ostaju u konkurenciji za privlačenje visoko obrazovane i kvalificirane radne snage, dok su mnoge manje sklone primati radnu snagu niže kvalifikacije iako za njom postoji snažna potražnja. 

Predstavljajući ovaj dokument generalni tajnik A. Guria, kazao je da upravljanje migracijama mora biti takvo da 'ne dovede korak bliže ka tome da globalizacija koristi svima'. Suštinsko je pitanje kako usmjeravati migracijske procese prema budućim potrebama. Bitno je također migracije promatrati kao ekonomski i socijalni fenomen kojem se mora, da bi dao rješenja za sadašnje probleme, pristupiti racionalno a ne voditi se 'intuitivnim ili emotivnim reakcijama', a još manje migracije smiju biti korištene za kratkoročne politike dobitke.

Dokument navodi da sada neki programi funkconiraju dobro, pogotovo oni koji se odnose na sezonsku radnu snagu, u turizmu ili poljoprivredi, na primjer, ali da bi svrhovito bilo riješiti potrebu za radnom snagom u ovim poslovima na stalnoj a ne cikličkoj osnovi, da poslodavci ne moraju svake godine obučavati nove zaposlenike umjesto da zadrže već iskusnu radnu snagu. Dugoročni programi su potrebni u svjetlu predviđanja da se razvijene zemlje suočavaju sa starenjem vlastitog stanovništva i radne snage i činjenice da je njihovo stanovništvo sve manje sklono prihvaćati nisko plaćene poslove.  

Najpoželjnija zemlja za useljavanje su SAD koje su 2006. prihvatile 1,3 milijuna migranata (trećinu svih useljenja u 2006.), a slijede je Velika Britanija sa 340 tisuća, Španjolska, Kanada i Njemačka. Promatrano u odnosu na broj domaćeg stanovništva, najviše, najviše su useljenika primile Irska, Novi Zeland i Švicarska ) više od 1 posto vlastitog stanovništva.) Samo u Irskoj, broj useljavanja povećan je od 2000. godine do 2006. za  66 posto.  (Davorka Zmijarević)