Mijenjamo strategiju, idemo u šoping centre

Tekstilpromet je najsveobuhvatniji igrač u hrvatskoj tekstilnoj industriji. Vlasnik je maloprodajnog lanca Lantea, vodeći u veleprodaji i maloprodaji tekstila, uvoznik, izvoznik, a ušavši u vlasničku strukturu omiškog proizvođača donjeg rublja Galeb prije nekoliko godina postao je i proizvođač tekstila. U Tekstilprometu sve konce u rukama čvrsto drži čelni čovjek Mijo Šimić, koji za Lider govori o krizi poslovanja u Galebu, ponudi Lantee za Namu, položaju Tekstilprometa na tržištu....

Razgovarale: Matilda Bačelić i Manuela Tašler

Na mjestu direktora Tekstilprometa nalazi se od 1991., a u tvrtki se zaposlio deset godina prije. Mijo Šimić se rijetko pojavljivanje u medijima, no u posljednje se vrijeme u različitim slučajevima pojavljuju ‘njegove’ tvrtke. Najviše je prašine svakako podigla ponuda Lantee za preuzimanje Name u stečaju čiji se epilog još ne nazire.

Iako najmlađa Tekstilprometova djelatnost, proizvodnja u omiškom Galebu je i najveći problem. Nakon godina uspješnog poslovanja stvari su krenule nizbrdo prije dvije godine, a 2005. zaključena je s gubitkom od 7,4 milijuna kuna, što je pridonijelo padu ukupnih rezultata. Nedavno je promijenjena uprava, što je postao čest slučaj u Galebu, a minus na Galebovu računu zasad smanjuje jedino sporedna turističko-ugostiteljska djelatnost. Upravo smještaj Galeba na turistički atraktivnoj lokaciji čest je predmet špekulacija o tome da će proizvodnja u Omišu biti ugašena, što Šimić u razgovoru za Lider odlučno odbacuje.

 *Proizlazi li kriza poslovanja u Galebu, odnosno gubici, iz problema u proizvodnji ili problema u menadžmentu?

- Gubici proizlaze iz nekoliko razloga, a tri su osnovna Đ problem u proizvodnji zbog tehnološke zastarjelosti, problem na tržištu i problem u menadžmentu. Proizvodnja je u prošloj godini u odnosu na 2004. 13 posto manja, prodaja je manja 9 posto, a izvoz je podbacio 24 posto.

 *Kolika je u tome uloga menadžmenta? U posljednje tri godine u Galebu ovo je već treća uprava.

- Zadaća je uprave da prepozna položaj poduzeća na tržištu i kretanja u tekstilnoj industriji te da preusmjeri pravac razvoja Galeba. No sve što se željelo nije se napravilo. Nova uprava, koja je na čelu Galeba od prosinca, ambiciozno je krenula u restrukturiranje.

 *U javnosti su kružile glasine da dvije prethodne uprave nisu postavljane prema kriteriju stručnosti, nego po lokalnim političkim i obiteljskim vezama?

- To je neistina. U prethodne dvije uprave jedan je predsjednik bio inženjer tekstilne tehnologije a drugi diplomirani ekonomist, kao i sadašnji predsjednik Uprave Stjepan Pezo.

 *Koliko vremena dajete novoj Upravi?

- Uprava je prema statutu izabrana na rok od četiri godine. Vjerujem da će se u tome mandatu mnogo napraviti i da će se brand Galeba osuvremeniti.

 *Galeb je išao na višu kvalitetu i na viši cjenovni rang. Je li u nekom trenutku ta cijena premašila kvalitetu proizvoda?

- Mislim da nije. Galeb je inače u ovoj regiji poznat kao tvrtka koja je uvijek bila za korak ispred drugih proizvođača donjeg rublja, ali je očito smanjenje kupovne moći stanovništva i uvoz jeftine robe, posebno u standardnom dijelu bijelog rublja. Galebova kvaliteta je adekvatna cijeni, a posljednjih godina cijene se nisu povećavale iako je došlo do povećanja cijene pamuka za 20-ak posto.

 * Jeftinih proizvoda s Istoka bilo je i prije nekoliko godina, kad je Galeb uspješno poslovao. Što se dogodilo?

- Istraživanja tržišta su pokazala da je Galeb više za stariju populaciju te da nedostaje proizvoda za mlađu populaciju. S druge strane, u proizvodnju rublja uvode se novi materijali, čemu Galeb u okviru svoje proizvodnje ne može tehnološki udovoljiti.

 * Potrebna su, dakle, značajna ulaganja u tehnologiju?

- Da, pokušava se nešto osmisliti i raditi u tom pravcu.

 *Koliko je Tekstilpromet kao većinski vlasnik Galeba spreman investirati u Omiš?

 - Tekstilpromet je investirao u kupnju vlasničkog udjela u Galebu. Dosta investiramo kroz maloprodajnu mrežu i otvaranje specijaliziranih Galebovih prodavaonica. Više od 50 posto robe koju prodaje na domaćem tržištu Galeb prodaje kroz svoju mrežu.

 *Jeste li razmišljali o preseljenju proizvodnje pod brandom Galeb nekamo drugdje. U Kinu, Srbiju, Bugarsku...?

- Ne. Mislim da treba iskoristiti znanja i mogućnosti koje postoje u Omišu. To više ne može biti ona masovna proizvodnja kao ranijih godina, kapaciteta 7 do 8 milijuna komada, ali je moguće raditi 3,5 do 4 milijuna komada donjeg rublja.

 *Možete li reći da ste zauvijek odlučili razvijati proizvodnju rublja u Omišu te da se ondje nećete primarno baviti turizmom?

- Ne mogu reći zauvijek. Galeb ima dvije lokacije u Omišu, jedna je na samoj plaži gdje je sada šivaonica i stari dio pogona, a koja je i urbanističkim planovima predviđena za turističko područje. Na drugoj lokaciji, preko Cetine, nalaze se pletionica i dorada i logično je da se ti pogoni objedine i zaokruži proizvodni proces.

 * Kada će se realizirati preseljenje?

- Nadam se kroz ovu i sljedeću godinu, kako bi se lokacija uz more oslobodila za turističke namjene.

 *Hoće li se Galeb na toj lokaciji nastaviti baviti turizmom ili ćete prodati to zemljište?

- Prije pet godina uzeli smo u koncesiju autokamp, no hoće li turističke sadržaje na toj lokaciji graditi Galeb ili netko drugi još ne znamo. To tek treba vidjeti i procijeniti.

 *U odnosu na što?

- U odnosu na kretanja na tržištu; ako studije koje smo naručili pokažu da se može krenuti u izgradnju turističke lokacije nije isključeno da to radi Galeb, a ako se procijeni drukčije tražit će se suinvestitori, moguće kroz zajedničko ulaganje ili na neki drugi način.

 *Isplati li se, s obzirom na to da ste potpuno u tekstilnoj branši, imati taj mali dio turističke djelatnosti, iako on u biti ublažava gubitke iz osnovne djelatnosti? Pretpostavlja se da nije baš jednostavno paralelno voditi i poslove u toj branši.

- Danas ima mnogo primjera tvrtki iz raznih djelatnosti koje ulažu u turizam, pa zašto to ne bi činio i Galeb kad već ima takvu lokaciju. No nije isključena ni druga opcija, ovisno o rezultatima studije.

 * Kakve su procjene prihvatljivosti Galeba izvan Hrvatske? Može li parirati jednom Palmersu, Schiesseru itd.?

- Nažalost ne može, iako se kvaliteta Palmersa ne razlikuje odviše od Galeba, ali ime je ime. Galeb će uložiti napore da bude do njih ili malo iza njih. Dobro kotira u Sloveniji i BiH, a pokušava se vratiti i na tržište Srbije. U ovoj regiji Galeb je poznat i priznat, no kad je riječ o Zapadu trebat će još dosta uložiti u razvoj branda.

 *Kakve rezultate Galeba očekujete ove godine?

- Planira se pozitivan rezultat. Budući da je u ovoj godini bilo dodatnih ulaganja i promjena bili bismo zadovoljni pozitivnom nulom.

 *Razmišljate li o novom pravnom ustroju Tekstilprometa u holding ili grupu?

- Ne, i Galeb i Lantea i Tekstilpromet ostat će samostalni pravni subjekti. Kada su pravni subjekti samostalni, rezultati poslovanja su čistiji. Više se pažnje posvećuje poslovanju pojedinog subjekta i može ga se bolje unaprijediti nego da se sve stavi u jedan bubanj. Postojat će neke zajedničke službe - financije, računovodstvo, pravna služba i kontroling bit će zajedničke za Lanteu i Tekstilpromet u okviru Tektilprometa, a Lantea će se baviti isključivo maloprodajom.

 *Je li gotovo pripajanje Tekstilprometovih maloprodajnih prostora Lantei ili postupak još traje?

- Prenošenje maloprodaje koja se razvila u okviru Tekstilprometa Lantei bit će završeno ove godine. Osim toga, Lantea će u ovoj godini provesti i rebrandiranje svojih lanaca.

 * Što će to podrazumijevati?

- Srodne prodavaonice pod zajedničkim nazivnikom će se još bolje definirati. Na primjer, lanac prodavaonica Naš dom, Dječji svijet, Svijet tkanine bit će do kraja definiran, ostale prodavaonice bit će na taj način raspoređene u pojedine lance, a njima će se samo priključiti prodavaonice koje su bile u sastavu Tekstilprometa.

 *Tko su vaši najveći konkurenti u maloprodaji i u veleprodaji i koliki su u odnosu na vas?

- Najveći konkurent je sivo tržište. Čak 40 posto tekstila u Hrvatskoj nažalost dolazi kroz raznorazne crne i sive kanale.

 *A kad je riječ o legalnim konkurentima?

- Trgovački lanci koji su došli u Hrvatsku u posljednjih nekoliko godina donijeli su sa sobom i dio tekstila i, naravno, oduzeli dio toga kolača. Međutim, u tome ima svega i svačega, više nekvalitetnog, i to je ono što nama predstavlja problem jer je kupovna moć našeg potrošača mala. S druge strane i dio proizvodnji pokušava organizirati maloprodajnu mrežu. Mislim da nije moguće kvalitetno se baviti i proizvodnjom i trgovinom. Nije izlaz otvoriti pet ili sedam prodavaonica i prodavati svoj proizvod.

 *Ali nitko nije uspio napraviti lanac od više od 120 trgovina tekstilom. Gdje je u odnosu na vas prvi idući igrač u maloprodaji?

- Dio trgovina ima Magma. Značajan broj svojih prodavaonica imaju Heruc i Varteks.

 * Mercator?

- Oni imaju veoma korektan pristup kroz svoje trgovine Modiana i uvelike se razlikuju od drugih trgovačkih lanaca po pristupu i kvaliteti.

 *Nedavno su otvorili još jedan dućan Intersporta u Zagrebu. Približavaju li vam se u tom segmentu?

- Čini mi se da je to njihov šesti ili sedmi dućan u Hrvatskoj. Mi imamo 17-18 Top Sportova, no radi se i o različitom pristupu. Top Sport trgovine imaju poznate svjetske marke, a Intersport ima veći dio vlastitih marki.

 * Vaša snaga proizlazi ponajprije iz zastupstva svjetskih brandova. Što ste ostavili konkurenciji?

- Nismo sve osvojili, ima još za konkurenciju.

 * Koje još svjetske modne marke planirate dovesti u Hrvatsku. Iako se u šoping u inozemstvo više ne ide kao prije, još se ide, primjerice radi H&M-a ili Zare? Ima li kakvih novosti vezanih uz te lance?

- Sigurno će se dovesti još neke modne marke. S H&M-om i Zarom smo i mi razgovarali. Međutim, oni imaju svoje specifične uvjete, traže prostore određenih površina u centru grada.

 * Kao što je Nama?

- Govori se da je Zara i sama dala ponudu za Namu. Njihovi zahtjevi su specifični, Lantea je svojedobno nudila prostor u Ilici od 700 kvadrata, no rekli su da je to premalen prostor za njih. Što se tiče H&M-a oni također imaju specifičnu politiku - kad smo razgovarali s njima govorili su da je Graz, gdje su prisutni, preblizu, a prije godinu i pol došli su u Maribor i Ljubljanu.

 * Prilično ste inertni u otvaranju novih prodavaonica. Primjerice, Kinezi osvajaju odlične lokacije u centru grada.

- Mi smo renovirali sve zapuštene prodavaonice Standard konfekcije i Robnog magazina. Koliko god Zagreb bio velik, kad je riječ o centru grada funkcionira Ilica, Jurišićeva, Vlaška do Kvatrića, dok su sporedne ulice 20-30 posto lošije lokacije.

 * Nema vas u novim velikim šoping centrima.

- Naša strategija bila je usmjerena prema ozbiljnom poslovnom čovjeku i ženi, što podrazumijeva srednju i višu klasu i cijenu. U tim centrima uglavnom nema takvog programa. Strategija je bila zadržati pozicije u centru grada i ne ići na periferiju.

 * Smatrate li da je to bila dobra strategija?

- Mislim da nije. Stvari se mijenjaju i sada na to gledamo drukčije. Misim da se nije puno pogriješilo, no sigurno ćemo mijenjati strategiju. Dali smo ponudu za novi City centar u Jankomiru, a sigurno ćemo biti u šoping centru Avenue Mall u Novom Zagrebu.

 * Imate li, osim Name, kakvih planova na polju preuzimanja i spajanja?

- Nemamo. Mislim da oslonac prije svega treba biti na maloprodaji. Lantea je isprofiliran lanac maloprodaje koji će, kada joj se priključe Tekstilprometova prodajna mjesta, postati nacionalni lanac. U Osijeku planiramo otvoriti veleprodajni centar kako bi se naša ponuda približila tom tržištu. Podržavamo dio naših klijenata koji su tim regijama značajni, ali tamo gdje stvari ne budu funkcionirale ići će se na otvaranje maloprodaja kroz Lanteu, pa u tom dijelu nema razmišljanja u vezi s preuzimanjima.

 * Sve više tvrtki financira razvoj kroz izdavanje obveznica. Ima li i Tekstilpromet takvu potrebu?

- Tekstilpromet je svoj razvoj kao i preseljenje na ovu lokaciju financirao kreditima banaka. U tom trenutku to je izgledalo povoljnije od izdavanja obveznica. Ovisno o potrebama posla i mogućnostima, nije isključeno da se ide i na taj oblik financiranja, ali trenutačno to nije potrebno.

 * Što je sa starom lokacijom u ulici Ljudevita Posavskog?

- Ta lokacija je na prodaju. Ima svoje prednosti i mane - nalazi se u centru, no nema parkiralište, što je bio i jedan od glavnih razloga za preseljenje na novu lokaciju.

 * Koliko tražite za tu nekretninu, koja je početna cijena?

- O tome bismo s onima koji su zainteresirani za kupnju. Cijena je znatno niža od prosjeka cijena novih poslovnih prostora i stanova.

 * Prihode od te prodaje uključit ćete u ovogodišnji rezultat ili se ne žurite s tom prodajom?

- Mislim da treba žuriti jer s jedne strane postoji velika ponuda poslovnog prostora, posebno u centru, a s druge strane je to hladni pogon koji košta.

 * Ima li kakvih pomaka ili signala iz Ministarstva gospodarstva glede ponude za Namu?

-Otkako su Lantea i Iris dale ponudu za Namu, nije se dogodilo ništa što bi vodilo kraju stečaja Name. U prosincu je promijenjen stečajni upravitelj, što je također dovelo do određenog zastoja. Održan je sastanak s ministrom Vukelićem na kojemu je prezentirana ponuda Lantee i Irisa, kao i s konzorcijem tekstilnih proizvođača na kojemu je analizirana suradnja i mogućnost nastavka suradnje s proizvođačima. Smatram da je ponuda Lantee i Irisa najcjelovitije rješenje za robne kuća Nama.

 * Zašto bi vi kao trgovci uspostavljali partnerske odnose sa svojim dobavljačima tako da im dogovarate unaprijed nešto više ili manje od onoga što tržište traži i prima. Samo zato što su oni suparnik u ponudi za Namu?

 - Ne samo zato. Mislim da se događa nešto i u tekstilnoj industriji, da su svi uvidjeli da se može opstati samo izgradnjom vlastitog branda i da će se ti brandovi etablirati. Naravno, u Namama će se prodavati ono što potrošač traži i što je prihvatljivo kvalitetom i cijenom, a mislim da se najmanje toliko prostora može odvojiti za domaće robne marke.

 * Govori se da ucjenjujete radnike, male dioničare, otkazom ako budu prodavali dionice Tekstilprometa, što je razlog da se tom dionicom iznimno rijetko trguje na burzi.

- Pa nema baš puno takvih koji su dobili otkaz. Tekstilpromet, Lantea i Galeb kotiraju na burzi i dionice su ponuđene. Obujam trgovanja jest malen, sasvim sigurno ima i špekulativnih trgovanja, ali mali dioničari drže svoje dionice i tu nema nikakvih ograničenja. Razlog zašto se dionicama Lantee i Galeba gotovo uopće ne trguje vjerojatno leži u činjenici da je udio Tekstilprometa u njima prešao 90 posto, dok se dionicama Tekstilprometa trguje na Varaždinskoj burzi.

 * Vi ste uspjeli sakupiti solidan paket dionica. Izvan burze ili na burzi?

- To je bilo prije nego što se išlo na burzu.

 * Interventno?

- Ne, nego se pojavljivao dio dionica koje su dioničari prodavali i koje sam ja kupovao.