Milan Vojnović: Web 2.0 revolucija zahvatit će sve medije

Vojnović je istraživač u centru Microsoft Research Cambridge, gdje radi na projektima koji uključuju sustave za bežične i mobilne komunikacije, različite tipove P2P sustava, baze podataka, kućne i društvene mreže

Razgovarao: Ozren Štiglić
[email protected]

Microsoft je bio jedna od prvih softverskih kompanija koja je osnovala vlastiti istraživački centar za računalne znanosti. U Microsoft Researchu danas rade svjetski poznati znanstvenici i to ga čini jednom od najvećih i najcjenjenijih organizacija za softverska istraživanja u svijetu. Istraživački centar u Cambridgeu danas zapošljava više od 800 istraživača, uključujući neke od najboljih svjetskih računalnih znanstvenika, sociologa, fiziologa, matematičara, fizičara i inženjera koji rade na više od 55 istraživačkih projekata.
Milan Vojnović istraživač je u centru Microsoft Research Cambridge, gdje radi na istraživačkim projektima koji uključuju sustave za bežične i mobilne komunikacije, različite tipove peer-to-peer (P2P) sustava, baze podataka, kućne i društvene mreže. S njim smo razgovarali o nekim aspektima uzbudljivog razvoja računalnih tehnologija.

• U kojem će se smjeru razvijati tehnologija, na primjer, hoće li preživjeti ideja operativnog sustava kakav danas poznajemo?

- Teško je decidirano reći hoće li operacijski sustavi sutrašnjice uključivati više ili manje elemenata koji karakteriziraju današnje OS-ove, no sigurno je da će računalni sustavi, u većoj ili manjoj mjeri, neizostavno i dalje objedinjavati neku vrsta softvera koji će funkcionirati kao njihov 'mozak', odnosno platforma za preuzimanje, raspoređivanje i izvršavanje direktiva, bilo s korisničke strane, bilo iz sustava. Moguće je da sučelje, izgled i prateće tehnologije neće biti nalik onome što se može vidjeti danas, ali osnovni se koncept najvjerojatnije neće odviše mijenjati.

• Kakva će biti interakcija čovjeka i računala i kako će izgledati ulazni i izlazni uređaji? Kako će se mijenjati mediji, hoće li preživjeti u obliku koji danas poznajemo?

- Istraživanje ulaznih i izlaznih uređaja pokriva različita alternativna rješenja koja se temelje na pokretima, gestama, glasu, pa čak i moždanim valovima. Teško je predvidjeti koje će od tih rješenja dostići široku upotrebu, ali svakako će ‘pobijediti’ ono koje na osnovi jednostavnosti i praktičnosti uporabe doživi globalnu prihvaćenost. Još uvijek je čovjek najbolje opremljen za komunikaciju s drugim ljudima. Uspijemo li s računalom komunicirati na takav način, mislim da ćemo postići taj konačni cilj.
Današnje informacijske usluge i prateći mediji razvijaju se u smjeru objedinjavanja različitih algoritamskih rješenja koja najprimjerenije integriraju aktivnosti i interese pojedinaca i skupina. Uzmimo primjer informacijskog sustava kao što je Wikipedia. U njemu korisnici unose i prepravljaju sadržaj, iako ne moraju svi nužno biti stručnjaci u danoj domeni znanja. Unatoč tome, sustav u pravilu pruža uslugu vrlo visoke kvalitete. Vjerujem da će mediji u nadolazećem razdoblju poprimiti znatno interaktivniji karakter. Na internetu se već danas govori o Web 2.0 tehnologijama, a ta će revolucija, prije ili poslije, u nekom obliku zahvatiti sve medije.

• Tendencija je da korisnički softver pojeftinjuje, Google nudi servise na webu besplatno, hoće li u budućnosti proizvođači plaćati korisnicima da koriste njihov softver i ostvarivati profit oglašavanjem?

- Ne vjerujem da će se to dogoditi, barem ne u svim segmentima korisničkih skupina. Na primjer, kvaliteta i pouzdanost softvera od vrlo su velike važnosti u poslovnim aplikacijama. Kako bi se osigurala neophodna razina te kvalitete i pouzdanosti potrebna je odgovarajuća podrška. Utemeljiti kritičnu i konstantnu komponentu kao što je podrška na nepredvidljivoj varijabli koju predstavlja oglašavanje trenutačno ne predstavlja odgovornu poslovnu praksu.

• Hoće li softver moći sâm donositi odluke pomoću metoda umjetne inteligencije?

- Veliki broj današnjih sustava u manjoj ili većoj mjeri donosi odluke koristeći algoritme koji se temelje na različitim metodama statističkog učenja na osnovi korisničkih ulaznih podataka. Primjerice, pri svakodnevnom korištenju internetskog preglednika sustav korisniku prilikom upisivanja odredišne adrese predočuje listu linkova važnih za dani upit. Drugim riječima, jedan tako ‘svakodnevan’ i ‘običan’ sustav kojim se koriste milijuni ljudi već ima ugrađen sustav koji na osnovi niza složenih koraka odlučuje koje bi stranice mogle biti relevantne za postavljeni upit. Naravno, u tom je slučaju riječ o ekspertnom sustavu, odnosno o okolini koja može donositi predefinirane odluke unutar skupa dobro opisanih elemenata. Stvaranje ‘istinske’ umjetne inteligencije još je uvijek strogo znanstvena disciplina u kojoj se tek očekuju znatniji napreci.

• Hoće li za nove proizvode biti potrebni upravljački programi (driveri), općenito hoće li preživjeti koncept pogonskih programa, ako ne, koje će tehnologije zamijeniti koncept?

- Dokle god budu postojali ‘dodaci’, odnosno komadi hardvera koji se naknadno priključuju na računalo i prateći operacijski sustav, odnosno softver koji će predstavljati njegov ‘mozak’ ili inteligenciju, morat će postojati i neki način da se sustavu objasni što taj uređaj jest i kako s njime postupati. Sličan je proces kada kupite kakav komad tehničke opreme te prije no što ga možete učinkovito koristiti morate pročitati upute. Uvijek postoji mogućnost da na osnovi intuicije i inteligencije sami, u procesu pokušaja i pogrešaka, dokučite kako se njime koristi.

• Kako će se umrežavati novi proizvodi, npr. ‘pametna odjeća', koje će se tehnologije tu primjenjivati?

- U nekim se scenarijima mogu koristiti postojeće tehnologije za bežičnu komunikaciju, poput Bluetootha. U razvoju je i Ultra-Wide-Band (UWB) tehnologija, koja omogućuje prijenos velikih brzina na kratkim udaljenostima. Komunikacijski i mrežni sustavi su vrlo aktivno područje tako da novih ideja i tehnologija u budućnosti svakako neće nedostajati.

• Kakve ćemo programere trebati?

- Tehnologije i sustavi mijenjaju se i razvijaju strelovitom brzinom, tako da često od vrhunskog znanja koje steknete danas za nekoliko godina imate samo dobru osnovu na kojoj morate iznova graditi. Naravno, to je normalan i neophodan proces, budući da se samo na toj osnovi može zajamčiti stvaranje novih znanja i ideja. Samim time mislim da su u računalnom programiranju važnije kreativnost i motivacija. Potrebno se iskustvo u korištenju pojedinih tehnologija i sustava ionako stekne naknadnim radom.