Milanović : Nemamo izbora, moramo uvesti veći PDV

Danas oko 9.30 sati započelo je prvo aktualno prijepodne prve redovne sjednice novog saziva Sabora te je po prvi puta na meti oporbe bio premijer Zoran Milanović.

Za postavljanje pitanja prijavilo se 24 zastupnika, i kao što je očekivano većina iz redova HDZ-a. Iako se nakon uvrštavanja novih točaka na dnevni red očekivalo da krene postavljanje pitanja, aktualno prijepodne je ipak započeo stankom. Pauzu od 10 minuta zatražili su Klubovi zastupnika SDP-a i HNS-a kako bi se očitovali o aktualnom prijepodnevu. Zahtjevu se pridružio i HDZ, čija je predsjednica Jadranka Kosor prigovorila zbog traženja stanke jer to, kako je kazala, nije uobičajeno.

Nakon pauze potpredsjednik Sabora SDP-ov Nenad Stazić u ime svoje stranke objasnio je zašto SDP-ovi zastupnici ne žele postavljati pitanja Milanovićevoj Vladi.

- Kakva bismo pitanja mogli postaviti ministrima koji su tek ušli u ministarstva osim da ih pitamo kakvo su stanje zatekli? Da pitamo ministra rada da li je istina da se isplaćuju mirovine bez ijednog dana radnog staža? Da pitamo ministra poljoprivrede da li je istina da su dugovi prema seljacima duplo veći nego što mu je prethodni ministar rekao? Da pitamo ministra policije da li je istina da je nekoga tko je dizao prijave protiv aktualnih ministara morao postaviti za svog savjetnika, jer je tako morao napraviti prema postojećem zakonu - rekao je Stazić.

Nakon stanke progovorila je i potpredsjednica Sabora HDZ-ova Jadranka Kosor, koja je rekla da je ovakvo traženje stanke presedan.

- Ovo je presedan da se prije početka rada sabora traži stanka i da klubovi govore zašto njihovi zastupnici neće postavljati pitanja. Mi sada gubimo vrijeme, umjesto da zastupnici koji imaju što pitati premijera, mi slušamo zašto zastupnici SDP-a i HNS-a neće postavljati pitanja. Gospodin Stazić, rekli ste da vaši zastupnici mogu postavljati pitanja premijeru i Vladi samo o radu prošle Vlade. No, ima pitanja i za ovu Vladu. Zašto je tako traljavo izmijenjen Ovršni zakon? Zašto su se neki zakoni modelirali prema nekim članovima Vlade? Što premijer misli o zahtjevu koji je podnio HDZ vezano uz ocjenu ustavnosti zakona koji se zove Komadinin zakon? Zašto se zapošljavaju samo podobni? Bilo bi pitanja za premijera i Vladu. Vaše je pravo da ne pitate, a naše je da pitamo - rekla je Kosor.

No, Damir Kajin, saborski zastupnik IDS-a, jedne od stranaka vladajuće Kukuriku koalicije, ipak je odlučio postaviti pitanje, i to premijeru Zoranu Milanoviću: 'Razmišlja li Vlada o produžetku gradnje istarskog ipsilona te produžetku koncesije, jer riječ je o krucijalnom gospodarskom pitanju za Istru i ljude zanima hoće li se vratiti na posao na jesen kad se bude gradilo tunel Učku?'

'Cestogradnja i njezin nastavak u Istri bili su ranije nepovoljni, ali vrlo smo blizu dogovora na tu temu, jer se taj model koncesija pokazao dobrim, razvila ga je prošla vlada i trenutno se razgovara o nastavku toga modela. Ukupno cestogradnja hrvatska mreža autocesta je među boljima u Europi, i taj je posao pri kraju, nije gotov, ali čekaju nas druge stvari u infrastrukturi', odgovorio mu je Milanović.

Željka Reinera (HDZ) zanimala je točnost uvođenja poreza na imovinu, smatrajući da će takav namet pogoditi najsiromašniji sloj građana držeći da ovom mjerom neće doprijeti do bogatih.

- Porez na imovinu imaju sve države, Hrvatska ima komunalnu naknadu, ali to nije isto. Kakva odluka bude to nećemo donijeti na Vladi, pa da ugleda svjetlo dana na Saboru - odgovorio je Milanović.

Za veći PDV nemamo izbora, priznao je premijer naglašavajući kako su osvrti oko usvajanja poreza na imovinu mogući, ali će se on svejedno morati uvesti.

Udar na srednju klasu tim porezom premijer također drži mogućim, ali ističe svjesnost vlasti o ovim problemima, ali njihovom uvođenju se mora pristupiti baš kao i decentralizaciji države. - Nađite mi zemlju koja nema porez na imovinu - zaključio je premijer.

Branko Vukšić (Hrvatski laburisti – Stranka rada) postavio je pitanje vezano uz eventualno davanje u koncesije hrvatskih šuma, hidrocentrale, autoceste te hoće li se prodavati poduzeća od strateškog interesa poput Hrvatske poštanske banke ili Croatia osiguranja.

- Najgore je kada se u započetom poslu osvrćete iza sebe što je bilo. Ima vremena za zaokret, drži Milanović smatrajući da je trasa kojom ide Vlada u pogledu nacionalnog interesa i čuvanja državne imovine s jedne strane, te tržišta s druge strane, mnogima poznata.

- Hidroelektrane koje ćemo graditi u budućnosti bit će po različitim modelima, postojeće ćemo čuvati. Nad šumama i vodama se gospodari, to se ne prodaje - upozorio je.

- Hrvatska poštanska banka, Janaf ili Croatia osiguranje – to nije isto, smatra.

- Croatia osiguranje treba milijune eura za dokapitalizaciju, služilo za zapošljavanje stotina, tražit ćemo rješenje za njega, a Janaf je potpuno državni. Nešto je strateški važno, a drugo je resurs, a treće tržišna kategorija, objasnio je predsjednik Vlade. (T.portal, Večernji list)