Mirovinski će fondovi aktivnije sudjelovati u upravljanju kompanijama

Carl Icahn američki je milijarder i najpoznatiji dioničarski aktivist na svijetu. Svojim hedge-fondom, koji upravlja imovinom većom od osam milijardi dolara, stekao je udjele u mnogim kompanijama i preokrenuo poslovanje njihovih uprava. Sličnu strategiju pritiska na nadzorne odbore i uprave mogli bi prihvatiti i hrvatski dioničari, ponajprije mirovinski fondovi

Piše: Amir Kulenović

Mali dioničari su, naime, presretni nakon što Icahn krene u kupovinu dionica tvrtke u kojoj posjeduju udjele, budući da je gotovo sigurno da će tvrtka nakon njegovog ulaska u nju mnogo bolje kotirati na burzama. Wall Street je skovao i novi pojam koji definira Icahnov  ulazak u vlasničku strukturu neke tvrtke - The Icahn lift, označavajući porast cijena dionica koje Icahn smatra poželjnim investicijama.

Prvi uspješan primjer Icahnovog aktivizma je američki avioprijevoznik TWA, na kojemu je Icahn uspio zaraditi tako što je polagano prodavao njegovu imovinu nakon neprijateljskog preuzimanja. Nedavno je svojim vlasničkim ulaskom u Bea Systems uspio nagovoriti upravu i dioničare da kompaniju preuzme njezin najveći konkurent Oracle od kojega je uspio isposlovati mnogo bolju ponudu od one prije njegovog ulaska u kompaniju.

Preokret poslovanja Motorole

Najnovija Icahnova meta je Motorola, najveći američki proizvođač mobilnih uređaja. Prije dvije godine Icahn je počeo kupovati Motoroline dionice. Sada ih posjeduje nešto više od šest posto (vrijednost paketa iznosi oko dvije milijarde dolara) i namjerava utjecati na restrukturiranje kompanije. Ubrzo nakon što je stekao značajniji paket dionica, Icahn je počeo sa zahtjevima prema upravi Motorole, prvo ljubazno, a onda sve oštrije i oštrije, zasipajući Motorolinu upravu mnogobrojnim sudskim tužbama. Naime, Motorola sve više posustaje u globalnoj trci za konkurentima u proizvodnji mobilnih uređaja dok drugi dijelovi kompanije sasvim solidno posluju. Icahn je zahtijevao podjelu tvrtke na dva dijela, a kada ga Uprava nije poslušala, zahtijevao je i njezinu ostavku. Iako ne posjeduje većinski udjel, njegova galama i zahtjevi idu u prilog malim dioničarima, tako da uprave i te kako strahuju kada Icahn baci oko na njihovu tvrtku, budući da njegovi prijašnji rezultati  znače i potporu malih dioničara koji se nadaju profitu od Icahnovih zahtjeva.

Prvo je krajem prošle godine nakon Icahnovih upornih zahtjeva odstupila Uprava Motorole, da bi nedugo zatim nova Uprava popustila i pred zahtjevom da se kompanija podijeli na dva dijela. Najnoviji pomak se dogodio 6.travnja, kada je Uprava popustila i pred zahtjevima da im se priključe dva nova člana iz Icahnovog tima, Keith Meister i William Hambrecht, u zamjenu za što je Icahn odustao od svih tužbi koje je pokrenuo kao dioničar tvrtke.
-Predstavnici dioničara će imati jak utjecaj na odluke Uprave koje se tiču budućnosti naše kompanije - rekao je Icahn.

Mirovinci kreću Icahnovim stopama

Dioničarski aktivizam na domaćoj sceni gotovo i ne postoji. Do sada su se ulagači, i mali i veliki, ustezali od zahtjeva prema kompanijama čije udjele posjeduju, oslanjajući se isključivo na tržišne prilike koje su diktirale cijenu dionica. Daleko od toga da je u upravama hrvatskih kompanija sve ružičasto. Naprotiv, neke od njih su izrazito loše vođene, no čini se da nitko od domaćih investitora nije gledao na dioničarski aktivizam i upravljačku komponentu koju udjel u vlasništvu podrazumijeva kao izvor mogućeg profita. Promjenama Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima prošle godine i kasnije s Pravilnikom koji je propisala HANFA, mirovinskim su se fondovima značajno liberalizirale mogućnosti ulaganja, a samim time otvorio im se i put za utjecaj na uprave, budući da su po definiciji fondovi s dalekosežnom investicijskom strategijom.
Na nedavno održanom okruglom stolu o budućnosti tržišta kapitala Petar Vlajić, predsjednik Uprave Erste Plavog obveznog mirovinskog fonda prvi je najavio jači uticaj na poslovne politike tvrki koje njegov fond ima u portfelju.

- Činjenica da su nam otvorene mogućnosti značajnijeg ulaganja u hrvatska (a i strana) poduzeća ukazuje na to da će mirovinski fondovi u budućnosti stjecati značajnije udjele u pojedinim poduzećima pa će time rasti i njihov interes za ta poduzeća, ali i mogućnost proaktivnog djelovanja - kaže Vlajić.
Dodaje kako će se institucionalni investitori rastom udjela u pojedinim poduzećima tražiti putove za značajnije povećanje svoje uloge najčešće s povezivanjem s drugim institucionalnim investitorima i traženjem mjesta u nadzornim odborima poduzeća. Nadalje, Vlajić kaže kako će se od poduzeća sve više tražiti prognoze za poslovanje u narednim godinama (prihodi, dobit, marže), tražit će se da se uprave očituju u trenutku kada dođe do značajnih promjena na tržištu,a koje bi mogle dovesti do značajnih odstupanja od postavljenih ciljeva.
- Siguran sam da će u budućnosti rasti pritisak vlasnika na nadzorni odbor te pritisak nadzornih odbora na uprave poduzeća. Tržište će nagrađivati ispunjenje ciljeva s rastom cijene dionice, a penalizirati s padom. Siguran sam i da će uprave još više nego danas biti nagrađivane, ovisno o kretanju cijene dionice – objašnjava Vlajić svoje viđenje utjecanja na uprave kompanija od strane velikih dioničara, mirovinskih i investicijskih fondova.

Ovakva inicijativa mirovinaca, iako još uvijek u začetku, pozitivno bi se mogla odraziti i na poslovanje kompanija, pogotovo onih čiji su većinski vlasnici institucionalni investitori. Budućnost će pokazati hoćemo li uskoro vidjeti i prve rezove u upravama društava koji ne posluju sukladno očekivanjima, što do sada nije bio slučaj.