Mittal pošto-poto hoće Arcelor
Ponudu Mittal Steela od 18,6 milijardi dolara luksemburški je Arcelor odbio, ali Lakshmi Mittal ne odustaje. Sada kreće u diplomatsko-političku igru
Piše: Andrija Kralj
Neočekivana ponuda Mittal Steela (najvećeg svjetskog proizvođača čelika) za preuzimanje najveće-ga konkurenta luksemburškog Arcelora, teška čak 18,6 milijardi eura, podigla je prašinu kao malo koja ponuda za preuzimanje u posljednje vrijeme. Reagirale su čak i luksemburška i francuska vlada, a čini se da ni Europska komisija neće moći ostati po strani.
- Ovo je za nas prilika da industriju čelika podignemo na višu razinu - izjavio je na predstavljanju po-nude Lakshmi Mittal, vlasnik najveće svjetske čeličane, dodavši da će zajednička kompanija zapošljavati više od 250.000 radnika i ostvarivati prihod od oko 50 milijardi dolara.
Prema njegovim riječima akvizicija je prilika i za dioničare Arcelora kojima je 'ponuđena i više nego atraktivna ponuda'. S druge strane, čelnici Arcelora, čije su dionice nakon Mittalove ponude porasle za čak 30 posto, označili su ponudu kao neprijateljsku.
Tržište čelika još je prilično rascjepkano pa se procjenjuje kako pet najvećih kompanija kontrolira tek oko 20 posto svjetskog tržišta
Naime, u priopćenju Uprave Arcelora naglašeno je da je ponuda za preuzimanje samoinicijativna, bez prethodnih konzultacija s njima. Međutim, istaknuto je da će odgovor uslijediti tek nakon sastanka Up-ravnog odbora.
Arcelor je na kraju ponudu ipak odlučio odbiti iako Lakshmi Mittal tvrdi da neće odusta-ti i čini se da je već počeo diplomatsko-političku igru kojom će pokušati omekšati stav najvećih dioniča-ra luksemburškog diva, ali i francuske i luksemburške javnosti.
Tako je neposredno nakon Arcelorove odbijenice izjavio kako mu nije padalo na pamet da kompaniji oduzme europski identitet niti da ugrozi ijedno radno mjesto. Valja očekivati da će se klupko još neko vrijeme raspletati.
Arcelor traži druga rješenja
Prethodno je pak luksemburški proizvođač čelika Arcelor pobijedio u bitki za preuzimanje kanadskog Dofasca kad je taj proizvođač čelika prihvatio njegovu ponudu od 71 kanadskog dolara po dionici, a njemački rival ThyssenKrupp povukao svoju ponudu.
U zajedničkom priopćenju Dofasco je objavio da je njegov upravni odbor prihvatio Arcelorovu ponudu vrijednu 5,6 milijardi kanadskih dolara (4,9 milijardi američkih dolara). Osim toga, Arcelor bi, tražeći pošto-poto drukčije rješenje od 'utapanja' u Mittal Steelu, mogao stvoriti strateški savez s nekoliko azijskih kompanija pa ni takva mogućnost nije prošla nezamijećeno na svjetskim tržištima kapitala po-četkom veljače.
Kako god bilo, Mittalova je ponuda iznenadila i dobre poznavatelje tržišta. Jer, iako bi to spajanje na svjetskoj razini stvorilo kompaniju koja bi kontrolirala oko 10 posto tržišta čelika, u pojedinim svjets-kim regijama ono bi moglo prerasti gotovo u monopol.
Tržište je čelika, naime, još toliko rascjepkano da se procjenjuje kako pet najvećih kompanija kontrolira tek oko 20 posto svjetskog tržišta. Usporedbe radi, pet najvećih svjetskih proizvođača automobila kontrolira čak 75 posto svjetskog tržišta.
Pada cijena čelika na kineskom tržištu
Tržište čelika ionako je velikim igračima postalo zanimljivo u posljednjem desetljeću. Sve veća potraž-nja za tom sirovinom iz Kine generirala je rast cijene na svjetskom tržištu. Prošle je godine cijena čeli-ka na svjetskom tržištu ipak malo pala, iako su kineske narudžbe još prilično velike.
Problem je, tvrde analitičari, u tome što potražnju Kine, Latinske Amerike, Rusije i Indije ne prati ni približno tolika pot-ražnja iz, primjerice, Europe, Sjeverne Amerike i Australije. S druge strane, kinesko gospodarstvo, iako je prošle godine rast BDP-a iznosio fascinantnih 9,8 posto, poprima značajke ‡ pregrijanosti.
Drugim riječima, sektor čelika ne može više vući ostatak gospodarstva. Pritisak na kineske proizvođače čelika sve je veći, osobito nakon što je u travnju prošle godine cijena čelika na tamošnjem tržištu počela pa-dati. Ipak, promatrači za ovu godinu predviđaju kretanje cijene čelika na svjetskom tržištu na razini između 500 i 550 dolara po toni.
- Ne očekujemo povratak na cijene otprije 2004. godine još najmanje tri-četiri godine - kaže analitičar Roland Berger Wim van Acker.
Konsolidacija tržišta čelika
Naravno, razlog za optimizam na tržištu čelika i dalje je rastuća kineska potražnja. Prošle je godine Kina potrošila čak 30 posto čelika prodanog na svjetskom tržištu. Njezino rastuće gospodarstvo i idućih bi nekoliko godina trebalo ostati jamstvo rasta cijene čelika na svjetskom tržištu.
I konsolidacija tržišta još je jedan važni čimbenik, primjerice, tržišta čelika u Sjedinjenim Državama. Godine 2002. sedam je kompanija držalo tržišni udjel od 53 posto. Ove bi godine, međutim, 55 posto tržišta trebale držati sa-mo tri kompanije ‡ Mittal Steel, U.S. Steel i Nucor.
Iako bi moguće spajanje Arcelora i Mittala neznatno utjecalo na američko tržište, moglo bi znatno utjecati na konsolidaciju unutar industrije u svijetu. Analitičari predviđaju kako bi ove godine potražnja za čelikom u građevinskoj industriji mogla biti i veća od prošlogodišnje, a optimistična su predviđanja i za narudžbe koje će stizati iz automobilske industrije.
Najveća se promjena zapravo dogodila u strukturi industrije čelika. Od pukog promatrača pri određivanju cijene čelika ona je postala glavni čimbenik pri određivanju cijene, tvrde analitičari
____________________________
Najveće svjetske čeličane
(vrijednosti u milijunima dolara)
Trž. Kapitalizacija Prihod
Mittal Steel 25,275.201 27.255,000
POSCO 18,238,971 27,064.895
Nucor Corporation 12,984,837 12,700.999
Kubota Corporation 12,502.958 8,951.239
Kobe Steel ltd. 10,298.455 12,190.408
Izvor: Reuters