Mjesečna kreditna zaduženost građana usporena za gotovo šest puta

I dok su se proteklih godina naši građani u bankama mjesečno zaduživali za prosječno najmanje milijardu kuna, tu praksu u ovoj godini čini se napuštaju. Naime, u prva četiri ovogodišnja mjeseca građani su iz banaka ukupno preuzeli samo 700 milijuna kuna novih kredita.

Time se ovogodišnja  prosječna mjesečna kreditna zaduženost građana smanjila sa ranijih milijardu na sadašnjih svega 175 milijuna kuna novih kredita, odnosno usporena je za gotovo šest puta.  Kako proizlazi iz podataka Hrvatske narodne banke o poslovanju banaka, ukupan dug stanovništva u prva četiri ovogodišnja mjeseca smanjen je za čak 536,6 milijuna kuna u odnosu na stanje krajem prosinca prošle godine, pa je koncem travnja ove godine ukupni dug  iznosio 122,3 milijarde kuna. Pri tome bankarski sektor trenutačno u stambenim kreditima ima 52,7 milijardi kuna ili gotovo 690 milijuna kuna više nego je u tim kreditima recimo bilo koncem prošle godine. Osim stambenog kreditiranja, u blagom su porastu još jedino hipotekarni krediti koji su u četiri ovogodišnja mjeseca porasli za 15-ak milijuna kuna. Sva ostala nova zaduživanja građana su prema analizama u padu.

Tako, primjerice, autodileri ukazuju da je prodaja automobila prepolovljena, dok je iz plasmana banaka stanovništvu vidljivo smanjenje autokredita i to s gotovo 9,5 milijardi kuna na kraju prošle godine na 8,9 milijarda koncem travnja, odnosno za oko 600 milijuna kuna. Za nepunih 200 milijuna kuna smanjeni su i krediti stanovništva po kreditnim karticama, dok su gotovinski i ostali krediti u četiri mjeseca pali za   pola milijarde kuna, na 52,4 milijarde kuna. - Naši su građani čini se prvi puta uvidjeli da je vrag odnio šalu te su počeli sami sanirati skupa dugovanja na kreditnim karticama. Smanjuju se ne samo sva kreditiranja, već i potrošnja građana, kažu neovisni ekonomski analitičari i dodaju kako razlog svemu tome nije samo otežan pristup građana bankarskim kreditima, pri čemu ne spore da su banke postrožile kriterije i od klijenata traže i 'dlaku u jajetu' - već i to što su građani pogođeni krizom počeli drugačije razmišljati, pa onda i značajnije rezati sve obiteljske troškove.

Premda je, podsjetimo, i u zadnjem prošlogodišnjem kvartalu bilo naznaka pada osobne potrošnje građana, koja je godinama uglavnom financirana novim zaduživanjem, najnoviji podaci o poprilično smanjenoj zaduženosti građana u bankama, ili bolje reći primjetnom 'stezanju remena' i oprezu pri ulasku u svako novo trošenje i za mnoge su analitičare ugodno iznenađenje. Drugi nešto oprezniji analitičari na gore prezentirane podatke o značajnom padu zaduživanja, pa i potrošnje građana gledaju iz nešto drugačijeg kuta.Tvrde, naime, kako su neki naši građani u proteklim mjesecima manje zaduživanje u bankama donekle popunjavali i ublažavali i većim podizanjem, pa onda i trošenjem ušteđevine. Potvrda toj tezi su, kažu i podaci o nešto većem izvlačenju novca sa štednih knjižica, pa i o skromnom ovogodišnjem realnom rastu štednih depozita građana u bankama.
Hoće li se, pak, manji obujam zaduživanja građana u bankama  i njihova ukupna manja potrošnja nastaviti i u narednom mjesecima i godinama teško je prognozirati. Zato nam prema analitičarima jedino preostaje nadati se da su stara vremena olakog bankarskog zaduživanja, pa onda i (pretjerana) trošenja uistinu iza nas.   (Nikola Prskalo)