Mladi u poduzetništvu najviše se spotiču o neplaćanje

Nelikvidnost, neetičnost u poslovanju i problemi u pronalaženju zaposlenika, glavni su razlozi zbog kojih Hrvatska nije okruženje poticajno i ohrabrujuće za razvoj poduzetništva, istaknulo je pet mladih poduzetnika na okruglom stolu ‘Mladi u poduzetništvu - put do bogatstva i slave ili hod po mukama i trnju’, koji organizirala Razvojna agencija Zagreb TPZ d.o.o. 

- Država mora biti regulatorno tijelo društva, ono koje će se pobrinuti da se potrebni i poželjni procesi odvijaju, a ne da bude prva koja krši svoja pravila - istaknula je Ivana Drčec, vlasnica tvrtke Cyclops, koja se kao i njezini mladi kolege poduzetnici: Nataša Trinajstić (postolarski obrt Zvonimir), Ivan Matuna (Matuna d.o.o.), Bruno Birgmajer (Visor d.o.o.), te Ozren Orešković (Veski d.o.o.), najviše spotiče na sveprisutan problem neplaćanja usluga i roba. To naravno najviše pogađa male i srednje poduzetnike, koji zbog dugog čekanja da naručitelji (država je najveći) ispoštuje ugovorne obaveze, mogu lako propasti.

- Druga najstrašnija stvar s kojom se susrećem je kada po tko zna koji put moram pitati za svoj, već zarađeni novac - istaknuo je B. Birgmajer uvjeren da naši fakulteti, barem oni tehnički, školuju dobre stručnjake. No, za razliku od njega O. Orešković i I. Matana uvjereni su da bi studenti trebali imati mogućnost svoje stručno obrazovanje dopuniti praksom u poduzećima, te predmetima kojima se stiču neka osnovna znanja o pregovaranju, planiranju, motiviranju, organizaciji tvrtke...

Svi su sugovornici tog okruglog stola istaknuli da im je najvažniji motiv bila želja da pokušaju nešto učiniti sami i iskušaju se kroz izazov stvaranja svog projekta, odnosno tvrtke. Drugim mladima, stoga, savjetuju da ne odustaju na prvoj prepreci, ali i da jasno i realno postave ciljeve jer se na poduzetničkom putu, posebice u početku, lako izgubi fokus. Istina, ističu, svima su se prije ili tijekom poduzetničkog zamaha ‘posložile kockice’, odnosno imali su podršku roditelja ili okoline, sredstva za preživljavanje prvih godina ili dovoljno atraktivno zanimanje da i u slučaju bankrota lako nađu novi posao. Njihovo je iskustvo, među ostalim i da je unatoč nekim nedostacima mladosti - neiskustvo, neznanje ili nesnalaženje u okolnostima - s poduzetništvom upravo najbolje krenuti dok je čovjek mlad, ambiciozan i spremniji na rizik i svladavanje novih znanja.

- To da velike tvrtke ne plaćaju onima manjima, pravi je zločin hrvatskog gospodarstva - tvrdi Marijan Ožanić, direktor Razvojne agencije Zagreb-TPZ, koji je i ovim trećim održanim okruglim stolom pokušao osvijetliti neke probleme hrvatskog gospodarstva stisnutog svjetskom krizom. Hrvatskoj su, mnogo više nego Amerikancima, potrebne promjene, nada i odgovornost, koje je u inauguracijskom govoru istaknuo novi predsjednik SAD-a Barak Obama. Sugovornici su se složili da već 18 godina u hrvatskoj politici i gospodarstvu djeluju isti ljudi, za koje ne vjeruju da su u stanju pokrenuti šire društvene promjene, posebice sve one nužne da se poduzetnička klima promijeni.

Naime, na kraju rujna 2008. godine od registriranih 261.155 poslovnih subjekata, samo ih je 49,4 posto bilo aktivnih. Od 129.049 aktivnih, najviše njih, 27,9 posto radi u trgovini, u poslovanju s nekretninama 20,4, a u ostalim društvenim, socijalnim i osobnim uslužnim djelatnostima 14,2 posto. U prerađivačkoj industriji bilo je aktivno tek 10,7 posto. (Ema Martinović)