Mobitel kao elektronski novčanik

Da se svijet polako pretvara u veliko komunikacijsko selo, sve je jasnije ne samo stručnjacima već i korisnicima raznih telekomunikacijskih uređaja.

Piše: Stanka Durn

Zbog toga ni vijest koja je brzo obišla svijet da se američki softverski div Google namjerava pridružiti Citigroupu i Mastercardu i uspostaviti mobilni sustav plaćanja zahvaljujući kojem će mobiteli s ugrađenim operativnim sustavom Android postati neka vrsta elektroničkog novčanika nije pretjerano iznenadila. Nova tehnologija tek je u početnoj fazi razvoja, a omogućit će potrošačima da postave svoje mobitele s operativnim sustavom Android pred čitače i time – plate račun. I ne samo to. Planirani platni sustav omogućit će Googleu da prodavačima ponudi više podataka o klijentima i pomogne im kod ciljanog oglašavanja i jeftinijih ponuda namijenjenih korisnicima mobilnih uređaja u blizini njihovih trgovina. Korist za sve, rekli bi stručnjaci i trgovci.

S druge strane u Nici je pokrenut prvi komercijalni projekt u Europi koji omogućuje beskontaktno mobilno plaćanje i na kojem surađuju iOrange France i Gemalto uz podršku francuske vlade, naravno u suradnji s mobilnim operaterima, bankama, prijevoznicima i trgovinama na malo. Projekt omogućuje da putem telefona koji podržavaju beskonaktno plaćanje sigurno plaćaju u restoranima, supermarketima i lokalnim trgovinama, a njima mogu platiti i vožnju u gradskim autobusima i tramvajima. Dio toga, plaćanje parkirališta i javnog prijevoza moguće je i u Hrvatskoj.

Idemo li doista i mi brzo i velikim koracima prema istom cilju? Do ljeta ove godine trebali bi dobiti Strategiju razvoja širokopojasnog pristupa internetu do 2014 godine koja se  temelji na preporukama Digitalne agende za Europu, strateškog okvira EU za poticanje razvoja i iskorištavanje potencijala telekomunikacijskih tehnologija za razvoj gospodarstva i povećanje kvalitete života građana. Strategija predviđa da bi do 2013 godine  fiksni pristup širokopojasnom internetu trebao biti dostupan za 75 posto građana Hrvatske, a uključujući i mobilni pristup, taj bi postotak trebao iznositi 90 posto za što se u infrastrukturu planira uložiti oko 654 milijuna kuna.

Komunikacijsko okruženje se naravno i u Hrvatskoj dramatično mijenja, a jedan od glavnih izazova koji se nalaze pred operaterima je razvoj infrastrukture kako bi se zadovoljili zahtjevi za sve većim prometom, koje nameću nove aplikacije i uređaji.  Mogućnosti i sposobnost transformacije načina razmišljanja u smjeru širenja suradnje s različitim područjima društva kroz nove oblike poput e-zdravstva i e-uprave dati će bez sumnje novo pogonsko gorivo u razvoju telekomunikacija.

Sigurno je međutim da bi se i u Hrvatskoj lokalne zajednice trebale aktivnije uključiti u izgradnju telekomunikacijske infrastrukture, a na raspolaganju su im razni izvori financiranja, od javno- privatnog partnerstva do raznih fondova EU. Činjenica je da je prošle godine  nastavljen trend rasta, posebno kod priključaka broadbandu kojih je bilo 20,8 posto više nego 2009. ili 1,13 milijuna, te kod broja korisnika pokretne mreže kojih je bilo 5,4 posto više ili ukupno 6,36 milijuna. A broj fiksnih optičkih priključaka trebao bi do 2015. godine porasti na pola milijuna.

Svjetski podaci govore da bi ove godine broj korisnika interneta mogao premašiti dvije milijarde. U razvijenim zemljama čak 71 posto stanovnika ima pristup internetu, u zemljama u razvoju tek 21 posto dok u Europi 65 posto stanovnika ima tu mogućnost.  No, to nije više samo stvar prestiža jer su stručnjaci precizno izračunali da na primjer samo deset posto povećanja zastupljenosti interneta povećava GDP za jedan do 2,5 posto dok državna blagajna postane bogatija za čak osam posto.

Zbog općeg umrežavanja, interneta, razvoja mobilne telefonije, digitalne TV itd. učešće elektroničkih komunikacija u ukupnoj vrijednosti ICT svijeta poraslo je u 20-tak godina sa 19 na 44 posto. Lani je nažalost svjetska recesija neplanirano zaustavila taj porast no kraj prošle godine iCT tržište je ipak završilo sa porastom od 3,9 posto. U 2010 godini ICT sektor EU je ostvario skoro 900 milijardi eura ukupnog prihoda. Od toga telekomunikacijski sektor ostvaruje 362 milijarde eura pri čemu je cloud computing skočio za čak 20 posto. 
Unutar telekomunikacijskog sektora fiksna telefonija značajnije je pala - za 6,8 posto i to na 70,3 milijarde eura  dok mobilni sektor stagnira na razini od 109 milijardi eura. No, zato su prihodi od internetskih priključaka porasli za 7,2 posto, na 36,3 milijardi eura.

Da smo već debelo zagazili u informacijsko društvo pokazuju nam i ovogodišnji trendovi koji ukazuju na globalni značaj primjene mreža i njihovo korištenje koje ubrzano raste. Istraživanje globalnog i repektabilnog diva IBM-a pokazuje da bi u sljedećih pet godina mobilna tehnologija i računalstvo u oblaku (cloud computing) mogle postati najvažnije platforme za razvoj aplikacija programske opreme i ponude IT-a. Razna tablična računala uskoro će, kako tvrde stručnjaci potpuno izbaciti mini prijenosnike pa iako se očekuje da će ove godine biti prodano tek 3,5 milijuna tabličnih računala, oni bi već iduće 2012. godine trebali prestići notebooke.

Trenutno najpopularnija društvena mreža na svijetu Facebook je u svega šest godina premašila brojku od 500 milijuna aktivnih korisnika, a već je postavljen novi cilj – milijardu korisnika već iduće godine. S druge strane samo europsko tržište mobilne televizije do 2011. godine moglo bi porasti na 20 milijardi eura te privući 500 milijuna korisnika širom svijeta.

Vjerojatno nikoga nisu iznenadile i brojke da u svijetu  trenutno ima 5,3 milijarde mobitela , a starije mobilne mreže GSM/EDGE već su nadograđene na HSDPA i time je osigurano višestruko povećanje brzina. I ovdje Hrvatska drži korak sa svijetom , a raduje i podatak da se planira i testira LTE što je prijelaz na mobilne mreže četvrte generacije (42 - 100 Mbps). Mobilni internet zahvaljujući postignutim brzinama novih mobilnih protokola omogućuje mobilni pristup internetu u rangu fiksnih priključaka. Mobilni telefoni postaju sve složeniji i uključuju kamere, radio, GPS , navigaciju i MP3. Sve je podređeno cilju da se tržištu pruži "sve u jednom uređaju" (Smartphone) pa im je usprkos krizi prodaja je porasla za 27 posto.

Veliku borbu na tržištu vode Android sa 17 posto udjela i Apple sa 14,3 posto udjela na tržištu uz već poznati Symbian i BlackBerry. Vjerojatno je malo tko ostao začuđen i velikim redovima ispred dućana u kojima je najavljena promotivna prodaja novih Appleovih proizvoda, posebice iPhona koji je napravio pravu revoluciju na tržištu jer sudjeluje sa čak 30 posto trenutnih kupnji pametnih telefona u svijetu ali i u Hrvatskoj. Kvaliteta ili samo sjajni marketing, naravno da se može raspravljati, ali prodaja naprosto cvijeta.