Mogućnost napredovanja u karijeri mladima važnija od velike plaće

Istraživanje o profesionalnim očekivanjima mladih proveo je portal MojPosao u sklopu osmog hrvatskog Dana Karijera održanog u svibnju ove godine. Tim istraživanjem se nastojalo saznati više o ciljevima i preferencijama mladih nakon završenog visokog obrazovanja.

Rezultati su uspoređeni sa rezultatima istih istraživanja koja su provedena 2007. godine i 2008. godine. Veliku većinu ovog provedenog istraživanja činili su studenti, čak njih 91%, među njima su najzastupljeniji bili studenti Ekonomskog fakulteta, 30%,  slijede studenti Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, 13%,  Fakulteta elektrotehnike i računarstva, 10%,  te Filozofskog i Pravnog fakulteta sa po 7% zastupljenosti. Među ispitanicima koji studiraju, istraživanju su u najvećem broju pristupili apsolventi, njih 56% te studenti treće, 12%, odnosno pete godine, njih 11%. Odlazak u inozemstvo nakon dobivene diplome nije opcija za veliku većinu ispitanika što su i pokazala istraživanja provedena u zadnje dvije godine, pa se tako 2007. godine 81% ispitanika izjasnilo u korist ostanka u domovini nakon završenog studiranja, 2008. ih je bilo 73% a ove godine 80%. Ovi podatci dodatno pokazuju kako se trend „Odljeva mozgova“  u potpunosti prekinuo. Trećina ispitanika, njih 32%, točno zna što želi raditi po završetku visokog školovanja, što je nešto više od prošlogodišnjeg istraživanja kad je to znalo samo njih 27% dok je godinu prije točno znalo što želi raditi njih 21% iz čega se lako dolazi do zaključka kako mladi sve više postaju svjesni mogućnosti koje im se pružaju te pokazuju sve više zanimanja za svoje buduće radno mjesto. Unatoč tim pokazateljima ipak se velika većina ispitanika, njih 61%, ipak nije moglo odlučiti što točno želi raditi nakon što im diploma bude uručena.

O povećanom zanimanju mladih za karijeru svjedoči i podatak da čak 87% ispitanika smatra karijeru važnom stavkom u svojem životu, dok je s druge strane svega 3% ispitanika izjavilo kako im karijera nije bitna. U razdoblju od tri godine nakon diplome većina si je ispitanika kao cilj postavila zapošljavanje (60%), napredovanje u tvrtki (45%) te upisivanje poslijediplomskog studija (njih čak 40%). U manjoj mjeri su kao ciljeve naveli još i odrađivanje stručne prakse i zapošljavanje (31%), odnosno promjenu nekoliko različitih poslova. Veći dio ispitanika smatra da je najbolje vrijeme za pronalazak stalnog posla odmah nakon diplome, 60%, dok trećina ispitanika, njih 33%, smatra da to treba činiti još za vrijeme studiranja dok šest posto ispitanika smatra da je najbolje vrijeme za pronalazak zaposlenja nekoliko mjeseci nakon diplomiranja. Razlika u odnosu na prošla istraživanja pokazuje kako ove godine manji broj ispitanika smatra kako je posao potrebno naći još za vrijeme studiranja, što je vjerojatno posljedica većeg broja fakultetskih obveza uslijed uvođenja Bolonjskog procesa. Najveći broj ispitanika, njih 59%, očekuje kako će potragu  za zaposlenjem morati utrošiti jedan do tri mjeseca, 12 % sudionika ovog istraživanja gleda na ovu stavku puno optimističnije te očekuju kako će pronaći posao za manje od mjesec dana, dok ih 21% očekuje potragu dulju od tri mjeseca.

Ako se promatra struktura ispitanika prema fakultetu koji pohađaju, onda se može uočiti kako ispitanici koji studiraju na FER-u i Ekonomiji imaju optimističnija očekivanja o duljini perioda traženja posla od studenata koji pohađaju ostale fakultete. Tako primjerice među ispitanicima koji studiraju na FER-u njih čak 27% očekuje kako će posao tražiti manje od mjesec dana dok njih 7% već radi. Na Ekonomskom fakultetu 16% studenata je već u radnom odnosu dok ih 5% očekuje da će naći zaposlenje unutar mjesec dana. S druge strane najpesimističniji studenti su studenti Hrvatskih Studija i Filozofskog fakulteta gdje niti jedan student ne očekuje da će naći posao unutar mjesec dana već ih polovica smatra da će posao tražiti između jednog i tri mjeseca dok druga polovica očekuje da će taj period biti dulji od tri mjeseca. Zanimljivo je istaknuti kako unatoč nepovoljnoj gospodarskoj klimi, tri četvrtine ispitanika, njih 74%, ipak smatra kako se posao može pronaći i bez „veza“. Kao i prethodnih godina, većina ispitanika (59%) smatra kako je završen fakultet ključan faktor kod pronalaska kvalitetnog zaposlenja, dok s druge strane njih 41% smatra kako se kvalitetno zaposlenje može naći i bez završenog visokog stupnja obrazovanja. Ispitanici tako smatraju kako i završeni fakultet nije jedini preduvjet za pronalazak kvalitetnog posla, već je važno i koji fakultet pojedinac završi, pa tako tri četvrtine ispitanika, njih 74%,  smatra kako se s određenim fakultetima može lakše doći do zaposlenja nego na nekim drugim, tu prvenstveno misle na FER, Ekonomski fakultet, Građevinski, Medicinski te Fakultet strojarstva i brodogradnje.

Prilikom odabira posla, ispitanici u najvećoj mjeri vode računa o mogućnosti profesionalnog napredovanja, njih 77%, o novcu njih 58%, što je manje nego prošlih godina kada je o novcu vodilo računa njih 71%, odnosno 2007. godine njih 66%. Ovaj podatak je posebno zanimljiv zbog trenutne gospodarske krize u kojoj se moglo naslutiti kako će novac postati najvažniji čimbenik prilikom traženja posla, međutim rezultati istraživanja pokazuju kako su mladi svjesni krize te će se radije zaposliti na manje plaćenom radnom mjestu na kojem mogu brzo napredovati nakon završetka krize. (T.Vi.)