MOL-ova ponuda za Inu razbudila ulagače

Zahvaljujući MOL-ovoj ponudi za otkup dionica Ine od malih ulagača, na Zagrebačkoj su burzi potkraj prošloga tjedna Crobex indeksi naglo porasli, odmaknuvši se od najnižih razina u više od godinu dana.

Crobex indeks porastao je prošloga tjedna 1,72 posto, na 1.815 bodova, dok je Crobex10 ojačao 1,27 posto, na 963 boda.Samo u petak Crobex je skočio 1,74, a Crobex10 1,53 posto.Redovni promet iznosio je prošloga tjedna 126,9 milijuna kuna, što je 27,4 milijuna više nego tjedan dana prije.„MOL-ova ponuda za otkup dionica Ine poslužila je krajem prošloga tjedna kao okidač za znatni skok indeksa i probudila domaće tržište iz stagnacije. I idućega bi tjedna zbog te ponude volatilnost cijena mogla biti veća, kao i obujam trgovanja“, kaže Dalibor Balgač, analitičar odjela Ekonomskih istraživanja u Hypo Alpe Adria banci.Dionicom Ine u petak ujutro privremeno je obustavljena trgovina po rješenju Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), nakon što je MOL objavio namjeru otkupa dionice Ine od malih ulagača.

Obustava trgovanja trajat će do trenutka kada javnost bude točno i ispravno obaviještena o okolnostima ponude mađarske naftne kompanije MOL, što će utvrditi HANFA i o tome obavijestiti Zagrebačku burzu, navodi se u rješenju HANFA-e.Cijena dionice Ine na kraju trgovanja u četvrtak iznosila je 1.711 kuna, dok MOL za dionicu Ine nudi 2.800 kuna.„Ponuda MOL-a odnosi se na 800.910 dionica ili 8,009 posto dionica Ine koje imaju institucionalni i privatni investitori, što predstavlja otprilike 2,2 milijarde kuna. Da se i mali dio od tog iznosa vrati na naše vrlo plitko tržište, potražnja će znatno ojačati“, smatra Balgač.Najlikvidnija je protekloga tjedna, već uobičajeno, bila dionica HT-a, kojom je ostvareno 37,2 milijuna kuna prometa, pri čemu joj je cijena oslabila 1,67 posto, na 268,92 kune.Znatan promet, 30,3 milijuna kuna i to u jednoj transakciji u ponedjeljak, ostvaren je dionicom Belišća. Pritom joj je cijena skočila 8,63 posto, na 30,4 milijuna kuna.U građevinskom sektoru dionice Ingre, Tehnike, Dalekovoda i IGH poskupile su između 0,2 i 6,9 posto. Dionica Viadukta pojeftinila je, pak, 3,74 posto, nakon što je prethodnoga tjedna bila jedna od najvećih dobitnica, sa skokom cijene od gotovo 9 posto.U brodarskom sektoru dionice Uljanik plovidbe, Atlantske plovidbe i Jadroplova ojačale su između 0,36 i 3,55 posto.Od makroekonomskih podataka prošloga je tjedna objavljeno da je u studenome promet u domaćoj maloprodaji porastao za 0,3 posto na godišnjoj razini, što je manje od konsenzusa makroekonomista, koji su u anketi Hine očekivali rast od 1,2 posto.

„Uz pad industrijske proizvodnje u listopadu za 4,4 posto, usporavanje rasta prometa u maloprodaji u studenome implicira na slab podatak o bruto domaćem proizvodu za četvrto tromjesečje. Na putu izlaska gospodarstva iz recesije čini se da smo sada u fazi nešto izraženijih neravnina, no vrlo je vjerojatno da nas u idućoj godini očekuje blagi rast gospodarskih aktivnosti. Taj rast bi se vjerojatno ubrzao da se poduzmu nužne reforme, no slaba je prilika za to, s obzirom na izbornu godinu koja slijedi“, ocjenjuje Balgač.Sa svjetskih su burzi prošloga tjedna stizali poticajni signali, zahvaljujući ublažavanju strahovanja od širenja dužničke krize u eurozoni i nizu makroekonomskih podataka koji ukazuju na jačanje američkog gospodarstva.Na Wall Streetu je Dow Jones indeks ojačao 2,6 posto, dok je S&P 500 skočio 3, a Nasdaq indeks 2,2 posto. To je najveći tjedni skok tih indeksa u posljednjih mjeseca dana.I na europskim je burzama prošloga tjedna vladalo dobro raspoloženje. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,35 posto, dok je frankfurtski DAX skočio 1,44, a pariški CAC 0,59 posto.

S tehničkog aspekta, na svjetskim burzama najvažniji indeksi dosegnuli su ovogodišnje maksimume i približavaju se razinama otpora, kaže Balgač.„No, uz dobre makroekonomske pokazatelje kojima svjedočimo, posebice za američko gospodarstvo, i s jenjavanjem dužničke krize eurozoni, investitori se fokusiraju na očekivani nastavak ubrzavanja rasta najvažnijih svjetskih gospodarstava iduće godine. Zbog svega toga čini se da su tržišta kapitala u svijetu spremna privesti godinu kraju u pozitivnom raspoloženju. Dio toga možda se prelije i na naše tržište, jer najava anemičnog rasta domaćeg gospodarstva u idućoj godini, ako i ne služi kao poticaj rastu, barem štiti tržište od daljnje korekcije naniže“, zaključuje Balgač.(H)